Međunarodni dan starijih osoba

1. LISTOPAD 2013.- NA STARIJIMA SVIJET OPSTAJE A NA MLADIMA OSTAJE

Glavna Skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 1. listopada, Međunarodni dan starijih osoba. Slogan Svjetske zdravstvene organizacije i UN-a:"Stariji ljudi kao nova snaga za razvoj",  upućuje na osiguranje aktivnog zdravog starenja. Ministarska konferencija o starenju iz Beča, iz rujna 2012, prihvatila je deklaraciju o osiguravanju društva primjerenog osobama svih životnih dobi- promicanjem kvalitete života i aktivnog starenja. 


UN-a ima nakanu  do 2017. godine ostvariti sljedeće ciljeve  politike država članica UN-a, u koju i spada država članica Hrvatska s udjelom od 17,7 % starijih od 65 godina po popisnoj 2011.g., a u suglasju s Nacionalnom  strategijom razvoja zdravstva 2012-2020.:

 

I. Potiče se produljivanje radnoga vijeka, a radnu sposobnost održava:

(a) Promicanjem i podržavanjem zdravih načina života, duševnoga zdravlja i blagostanja, prevencijom, geroprofilaktičnim mjerama i kontrolom nezaraznih bolesti i osiguravanjem sigurnih i zdravih uvjeta rada, što uključuje mjere kojima se teži uravnotežiti profesionalni život i profesionalno okruženje za cijeloga trajanja radnoga vijeka.

(b) Postizanjem viših stopa zaposlenosti muškaraca i žena starije životne dobi kroz odgovarajuće poticaje vezane uz sustav oporezivanja i sustav socijalne sigurnosti, otvaranje radnih mjesta prilagođenih ovoj dobnoj skupini, fleksibilne rasporede radnoga vremena, informiranje, programe obuke i obnavljanja znanja i vještina prilagođenih dobi te mjere zbrinjavanja starijih osoba poduzete u javnome i privatnome sektoru.   

(c) Kreiranjem politika tržišta rada utemeljenih na znanstvenim dokazima, u okviru kojih je prepoznato da politike zapošljavanja mladih i starijih osoba moraju biti komplementarne i na dobrobit sviju. Valja promicati pozitivne stavove prema starijim zaposlenicima i boriti se protiv diskriminacije prema dobi na tržištu rada.

(d) Iznalaženjem fleksibilnijih načina umirovljenja i poticanjem duljeg ostanka u aktivnom radnom statusu sukladno potrebama i težnjama pojedinca.

(e) Provođenjem reformi mirovinskoga sustava u cilju prilagođavanja produljenju životnoga vijeka i rastućem broju starijih osoba koje rade „na crno“, potičući pritom, shodno prilikama, produljenje zdravoga radnoga vijeka i održavajući međugeneracijski reciprocitet i međugeneracijsku jednakost, promičući održivost i primjerenost mirovinskoga sustava kako u javnom, tako i u privatnom sektoru te osiguravajući posvemašnju pokrivenost ovakvim sustavima.

(f) Promicanjem uloge starijih radnika kao prenositelja znanja i iskustva na mlađe radnike.

 

Međunarodni dan starijih osoba obilježava se u  Hrvatskoj 187. GERONTOLOŠKA TRIBINA, i u cijelom svijetu kako bi se  naglasilo značenje osiguravanja životne sredine koja se može prilagoditi potrebama i sposobnostima stanovnika starije  dobi.  Nužno je osigurati  životni okoliš, koji se može prilagoditi kako zdravstvenim tako i socijalnim potrebama i  funkcionalnoj sposobnosti starijih osoba.
Povodom Međunarodnog dana starijih osoba navodimo odabrana načela Ujedinjenih naroda o skrbi za starije ljude, koju je 1991. usvojila Glavna skupština UN-a , koja imerativno nameću njihovu primjenu u misiji osiguranja unapređenja zaštite zdravlja starijih i poboljšanje kvalitete njihovog življenja.

 Odabrana načela Ujedinjenih naroda o skrbi za starije ljude:

NEOVISNOST I UČINKOVITOST SKRBI
Starijim ljudima omogućiti sljedeće:
- dostupnost primjerene zdravstvene i socijalne skrbi,gerontološke i gerijatrijske zaštite zdravlja starijih, sigurnog okoliša i kroz osiguranje dohotka, obiteljske podrške i potpore zajednice, te kroz samopomoć;
-pravo  na rad ili pristup drugim aktivnostima kojima bi se osigurao dohodak;
- mogućnost sudjelovanja u odlučivanju kada i prema kojem rasporedu će ići u mirovinu ovisno o funkcionalnoj sposobnosti i osiguranjem produljenja radnog vijeka;
- pristup odgovarajućim obrazovnim programima i programima obuke za stjecanje različitih novih vještina i znanja;
- život u sigurnoj sredini koja se može prilagoditi osobnim potrebama, zdravstvenim i socijalnim u odnosu na funkcionalnu  sposobnost starije osobe;
- život u vlastitom domu što je duže moguće, što diktira razvoj izvaninstitucijske skrbi za starije, a kada nastupi bolesno starenje nužno je osigurati gerijatrijsku zdravstvenu njegu;

 -osiguranje aktivnog zdravog starenja i unapređenja kvalitete življenja te osiguranje prava starijih.

- imati neometan pristup zdravstvenoj skrbi koja će im omogućiti održavanje i postizanje najbolje moguće razine tjelesnoga, društvenog i emotivnog blagostanja, te spriječiti ili odgoditi početak bolesti;
- imati pristup socijalnim i zakonodavnim službama zbog poboljšanja samostalnosti, zaštite i skrbi;
- moći koristiti odgovarajuće razine institucionalizirane skrbi kojom bi im se osigurala zaštita, rehabilitacija te socijalni i društveni poticaji u humanoj i sigurnoj sredini;
- moći ostvariti ljudska prava i temeljne slobode tijekom boravka u bilo kakvoj ustanovi za skrb, liječenje ili prihvat starijih ljudi, uključujući cjelovito poštivanje njihovih vjerovanja, dostojanstva, potreba i privatnosti, kao i prava na odlučivanje o vlastitoj skrbi i kvaliteti življenja.

- imati mogućnost ostvarenja cjelovita razvitka vlastitih potencijala;
- imati pristup obrazovnim, kulturnim, duhovnim i rekreacijskim sredstvima društva u kojem žive.
- moći dostojanstveno i sigurno živjeti te biti zaštićeni od izrabljivanja i tjelesnog i duševnog zlostavljanja;
- biti sigurni da će se s njima postupati pošteno bez obzira na dob, rasnu ili etničku pripadnost, invaliditet ili drugi status.

Zdrave, aktivne starije osobe važan su resurs svojim obiteljima, zajednici i ekonomiji cjelokupnog pučanstva. Zaštita zdravlja starijih osoba glavni je pokazatelj napretka ili propusta za zaštitu zdravlja cjelokupnog stanovništva. 

 

 

Uredili i objavili: Martina Polčić, bacc.med. techn

                          Nikola Kraljik, dr. med. specijalist javnog zdravstva