Cijepljenje

Cijepljenje – najbolja obrana od zaraznih bolesti.Imuni sustav našeg tijela je složena mreža koja se sastoji od velikog broja stanica, tkiva i kemijskih tvari. Zadaća imunog sustava je štititi nas od različitih napada na naš organizam koje svakodnevno doživljavamo, a jedan od najčešćih napadača su upravo mikroorganizmi. koji se nalaze svuda oko nas i mogu u određenim situacijama uzrokovati zaraznu bolest.

 

Kako nas imunitet štiti od zaraznih bolesti?

Imuni sustav našeg tijela je složena mreža koja se sastoji od velikog broja stanica, tkiva i kemijskih tvari. Zadaća imunog sustava je štititi nas od različitih napada na naš organizam koje svakodnevno doživljavamo, a jedan od najčešćih napadača su upravo mikroorganizmi. koji se nalaze svuda oko nas i mogu u određenim situacijama uzrokovati zaraznu bolest. Mikroorganizmi ulaze u naše tijelo putem zraka, hrane, pića, prljavih ruku, preko oštećene kože i sluznica, ubodima nekih insekata, ugrizima životinja, te na brojne druge načine. Ulaskom u naše tijelo mikroorganizmi se počinju umnažati. Naš imunitet prepoznaje mikroorganizme kao uljeze, „napadače“, i počinje stvarati prvu liniju obrane, a to su protutijela. S obzirom na to da su uljezi u prednosti jer su se već uspjeli namnožiti prije no što je imunitet stvorio dovoljnu količinu protutijela, mi ćemo razviti bolest. No protutijela će s vremenom eliminirati napadače i mi ćemo ozdraviti. Ta protutijela će nastaviti cirkulirati našim krvotokom, i spremno dočekivati sve iduće napade s kojima ćemo se susresti, te će nas brže obraniti i ostaviti zdravima.

Kakvu ulogu ovdje igra cijepljenje?

U cjepivima se nalaze male količine mikroorganizama, odnosno dijelova mikroorganizama. To su premale količine da bi kod nas uzrokovale bolest, a dovoljne da bi aktivirale naš imunitet i potakle ga da stvori već spomenuta protutijela.

Zašto je to dobro?

To je dobro zato što će naš imunitet kad se prirodnim putem susretne s određenim mikroorganizmom već imati spremljenu zalihu protutijela i odgovorit će brzo i snažno na napad, spriječiti umnažanje mikroorganizama i obraniti nas od moguće bolesti. Cjepivom zapravo pripremamo imunitet za napade, dajemo mu taktičku prednost pred napadačima – mikroorganizmima, i omogućujemo mu da iz borbe iziđe kao pobjednik. Rezultat toga je da se nećemo razboliti, ili ćemo preboliti samo blagi oblik bolesti.



Jednostavno je: imunitet na neku bolest stječemo tako da se razbolimo i bolest prebolimo prirodnim putem te na taj način stvorimo protutijela, ili da cjepivom stimuliramo naš imunitet da unaprijed pripremi protutijela koja će brzo i učinkovito odgovoriti na napad i eliminirati uzročnika prije nego što se razbolimo.



Neki se pitaju zašto jednostavno ne odabrati prirodni put i preboliti bolest?

Neke bolesti su vrlo blage i ne ostavljaju teške i trajne posljedice za naš organizam, kao na primjer obična prehlada. No neke bolesti znaju jako iscrpiti naše tijelo, oštetiti određene organe, te u najtežim slučajevima uzrokovati trajnu invalidnost ili smrt. Zar nije stoga logično i odgovorno spriječiti potencijalne loše posljedice zaraznih bolesti ovakvom preventivnom mjerom kao što je cijepljenje? Na žalost nemaju svi roditelji i sva djeca u svijetu priliku zaštititi se cjepivima. Cijepljenje je kod nas dostupno svoj djeci i besplatno. Ono je snažna obrana Vašeg djeteta koja je sigurna i dokazano učinkovita: značajno je smanjilo pobol, potrebu za bolničkim liječenjem, invalidnost i smrtnost djece od zaraznih bolesti. Nuspojave cijepljenja su uglavnom blage i prolaze spontano,a teške nuspojave su vrlo rijetke.Zašto riskirati zdravlje naše djece kad imamo mogućnost pružiti im bezbrižnije djetinjstvo?



Zašto cijepiti dijete protiv neke bolesti koja se kod nas ne pojavljuje?

Mnoge bolesti se kod nas u populaciji više ne pojavljuju, no to ne znači da uzročnici tih bolesti nisu i dalje prisutni. Što ako se velik broj roditelja odluči ne cijepiti svoje dijete? Poučeni iskustvom drugih zemalja, znamo da će u tom slučaju doći do povećanog broja oboljelih od te bolesti i to u populaciji koja nije procijepljena. Uzmimo za primjer Japan. Do 1974. Godine Japan je imao stopu procijepljenosti protiv pertusisa oko 80% sa vrlo malo slučajeva te bolesti godišnje. Tada se pronijela ideja da cijepljenje protiv pertusisa više nije potrebno te je do 1976. godine stopa procijepljenosti kod male djece pala na oko 10 %. Rezultat toga bila je epidemija pertusisa 1979. godine sa 13000 slučajeva pertusisa i 41 smrtim slučajem. 1981. Godine kampanja cijepljenja je opet započela i postigla visoku stopu procijepljenosti . Broj slučajeva pertusisa ponovo je pao na zanemarive brojke.

Gledajte na to ovako - imate predivan vrt u kojem brinete da cvijeće bude zdravo i raste neometano. Redovito ga štitite od nametnika i plijevite korov. No što ako to prestanete raditi? Korov i nametnici će se vrlo brzo namnožiti, a cvjetovi u vrtu postati bolesni i kržljavi. Tako je i sa zaraznim bolestima. Dok je u našoj populaciji visoka procijepljenost na sreću mnoge bolesti nećemo imati prilike vidjeti. No zaustavimo li cijepljenje i povećamo li broj djece koja nisu imuna, ponovo ćemo se susresti sa velikim brojem slučajeva bolesti koje su trenutno pod kontrolom.

Kako izgleda kalendar cijepljenja u Hrvatskoj?

 

U Hrvatskoj je zakonski obavezno cijepiti dijete prema kalendaru cijepljenja koji svake godine donosi Ministarstvo zdravlja u suradnji s liječnicima.



Što će se dogoditi prestanemo li cijepiti našu djecu?

Bilo koja bolest protiv koje se cijepi se u bilo koje vrijeme može pojaviti u Europskoj regiji jer sve ove bolesti još uvijek cirkuliraju među stanovnicima Europske regije ili negdje drugdje u svijetu

 

Ponekad se javljaju grupiranja ili epidemije bolesti protiv kojih se cijepi, tj. povećani broj oboljelih na određenom području u određenom vremenu.

 

Za neke je bolesti javljanje jednog slučaja u zajednici razlog za zabrinutost. Primjer takve bolesti su ospice, koje su jedna od najzaraznijih bolesti koje postoje. Ova se bolest širi vrlo brzo među ljudima koji nisu imuni na nju.

 

U većini slučajeva nije moguće unaprijed znati koliko će bolesti biti teške kod Vašeg djeteta



Na primjeru nekih bolesti protiv kojih cijepimo djecu u RH prikazat ćemo koje su opasnosti s kojima se možemo susresti ostane li veliki broj djece neprocijepljen:



Poliomijelitis

Prestanemo li cijepiti protiv poliomijelitisa i dalje postoji mogućnost kontakta s virusom koji za sobom ostavlja teške posljedice kao što su trajna invalidnost ili smrtni ishod. Svjetska zdravstvena organizacija je kao jedan od ciljeva postavila eradikaciju (uništenje) polio virusa diljem svijeta, no i dalje postoje zemlje u kojima su slučajevi poliomijelitisa prisutni. Prestanemo li cijepiti prije no što postignemo ovaj cilj, poliomijelitis bi mogao ponovo zaprijetiti budućim generacijama



Ospice

Ospice su jedna od najzaraznijih bolesti u svijetu, od koje bi u više od 90% slučajeva neimuna osoba oboljela, dođe li u kontakt s virusom. Komplikacije bolesti su upala uha, upala pluća, dijarea, te ponekad encefalitis koji može rezultirati oštećenjem mozga. U SAD-u je stopa smrtnosti 3 na 1000 slučajeva, a u zemljama u razvoju 1 na 100 slučajeva. U slučaju prestanka cijepljenja protiv ospica možemo očekivati oko 2,7 milijuna smrtnih slučajeva diljem svijeta svake godine. (procjena Svjetske zdravstvene organizacije)

Meningitis izazvan Haemophilusom influenzae tip b (Hib)

Prije uvođenja cjepiva Hib je bio jedan od najčešćih uzroka bakterijskog meningitisa u dojenčadi i male djece. Od uvođenja cjepiva broj slučajeva se smanjio do te mjere da većina pedijatara danas na sreću nema priliku vidjeti takav slučaj u svojoj praksi. Prestanemo li cijepiti dovodimo djecu u opasnost od pojave ove bolesti posljedice koje mogu biti gluhoća, konvulzije, mentalna zaostalost ili smrtni ishod.



Osim meningitisa, Hib može uzrokovati :

- Epiglotitis (opasno oticanje epiglotisa u stražnjem dijelu grla) koji može dovesti do gušenja

 

- Pneumoniju (upalu pluća)

 

- Osteomijelitis (upalu kosti i zglobova)

 

- Celulitis (upalu potkožnog tkiva, obično na licu)

 

Ova se stanja mogu brzo razviti, a meningitis i epiglotitis mogu biti smrtonosni. Djeca koja prežive Hib meningitis mogu imati za posljedicu oštećenje mozga ili gluhoću. Većina djece koja obole od Hib bolesti trebaju bolničku njegu. Čak i uz liječenje postoji mogućnost smrtnog ishoda.



Pertusis (hripavac)

Pertusis može biti jako teška bolest karakterizirana dugim napadima kašlja što može trajati nekoliko tjedana. Napadi kašlja otežavaju djetetu jesti, piti i disati. Tijekom napada kašlja često dolazi i do povraćanja, te kod djece dolazi do dehidracije i gubitka na težini. Kod dojenčadi pertusis može uzrokovati pneumoniju, oštećenje mozga, konvulzicje i mentalnu zaostalost.

U usporedbi s drugim dobnim skupinama, dojenčad mlađa od 6 mjeseci koja obole od pertusisa imaju najveću stopu hospitalizacije, pneumonije, konvulzija, encefalopatije (degenerativna bolest mozga) i smrti.



Cijepljenjem ne štitite samo sebe i svoje dijete, već i cijelu zajednicu!

Uvijek imajte na umu da su teške zarazne bolesti i dalje prisutne u svijetu, a njihovi uzročnici cirkuliraju i među nama. Visoka procijepljenost štiti našu zajednicu od pojave i grupiranja teških zaraznih bolesti. Štiteći Vaše dijete cjepivom štitite i svoju obitelj, prijatelje, susjede. Možda netko od njih boluje od karcinoma, leukemije, možda je imao presađen organ i pod imunosupresijom je. To su sve stanja u kojima je imunitet, naša prirodna obrana, oštećena, ne obavlja svoju zadaću i ako te osobe dođu u kontakt s nekim uzročnikom, vjerojatno će oboljeti i imati teške posljedice. Zaštitite ih time što ćete Vi i Vaša djeca biti imuni, zdravi i na taj način smanjiti mogućnost zaražavanja takvih osoba.

Znajte da su najmanji uvijek i najosjetljiviji. Dojenčad i mala djeca često obolijevaju od najtežih oblika bolesti protiv kojih ih želimo zaštititi cijepljenjem.

Budimo odgovorni jedni prema drugima, prema našoj djeci i ne gubimo vjeru u cijepljenje kao jednu od najboljih tekovina naše civilizacije.



Tekst priredila:

Tihana Šlezak, dr. med.

specijalizant epidemiologije