Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije

Naslovna

Trenutno ste ovdje: Naslovna

Gripa

Gripa ili influenca je akutna zarazna bolest dišnog sustava uzrokovana virusima gripe. Lako se prenosi, brzo širi, u Europi se javlja u obliku manjih ili većih epidemija od prosinca do travnja. Prenosi se kapljicama sline i sluzi koje nastaju prilikom govora, kašljanja ili kihanja zaražene osobe, direktnim i indirektnim kontaktom . U kapljicama sluzi virus gripe može preživjeti između 2 i 8 sati.

 Gripu klinički karakterizira nagli početak bolesti, dominacija općih nad lokalnim respiratornim simptomima. Bolest je najčešće kratkog tijeka ( u prosijeku 7 dana), oporavak je relativno spor i dug, ali u određenim slučajevima može doći i do komplikacija među kojima je upala pluća česta , teška i najčešći uzrok smrti . Gripa se po ovim kliničkim karakteristikama i razlikuje od obične prehlade.

 

Uzročnik gripe

 Slika prikazuje virus (influence) gripe 

Poznata su tri tipa virusa gripe : A, B i C.

Tip A je najopasniji, napada mnoge sisavce i ptice , te ima najveći epidemijski potencijal. Prema površinskim antigenima hemaglutininu (H) i neuraminidazi (N) razlikuju se podtipovi virusa gripe tipa A ( H1N1, H2N2 i H3N2). Stalne manje promjene u antigenima virusa uzrokuju stalnu cirkulaciju virusa u prirodi , dok kod većih promjena dolazi do stvaranja novih podtipova i kad se pojave zbog nepostojanja imuniteta u populaciji dovode do pandemija poput španjolske gripe 1918 , azijske gripe 1957 , hongkoške gripe 1968 i zadnja pandemija 2009 godine.

 

Tip B koji ima niži epidemijski potencijal i zadnjih godina cirkulira u populaciji istovremeno s tipom A.

Tip C uzrokuje blagu nekarakterističnu bolest sličnu prehladi.

 

Put prijenosa, vrijeme zaraznosti i inkubacija

Virus gripe prenosi se kapljicama sline i sluzi koje nastaju prilikom govora , kihanja ili kašljanja (ulaskom kapljica izravno u nos ili usta osoba koje se nalaze blizu zaražene osobe ), te direktnim i indirektnim kontaktom rukama, maramicama i drugim predmetima. Čovjek je jedini izvor zaraze. Osoba je zarazna 1 dan prije izbijanja simptoma pa sve do 5 dana nakon početka bolesti, a djeca i duže. Inkubacija gripe je kratkotrajna od 3 do 5 dana.

Klinička slika

Bolest nastupa naglo, prati je visoka temperatura (iznad 38 – 40C), drhtavica, bolovi u mišićima i zglobovima, glavobolja, opća slabost i klonulost, a kod djece često se javljaju povraćanje i proljev.

U početku obično nema respiratornih simptoma, ali nakon dan dva javlja se grlobolja, otežano disanje na nos i suhi nadražajni kašalj, a kod nekih osoba i promuklost. Povišena temperatura traje 4 – 6 dana, oporavak je spor i dug, kašalj i slabost mogu potrajati i nekoliko tjedana.

Osim klasične kliničke slike gripa se može očitovati i kao blaga bolest poput prehlade, no ponekad tijek bolesti može bit težak, bilo zbog širenja virusa po organizmu ili sekundarno, kao posljedica bakterijske infekcije.

Najčešće komplikacije gripe su: primarna virusna upala pluća (najteža i često praćena smrtnim ishodom ), sekundarna bakterijska upala pluća, te upala srednjeg uha i sinusa ( kod djece ). Iako se komplikacije mogu dogoditi kod svih koji obole od gripe, one se ipak češće događaju u rizičnoj populaciji ( starije osobe, kronični bolesnici, te osobe s oslabljenim imunitetom).

 

Liječenje gripe

Osnovno liječenje gripe je simptomatsko. Mirovanje u krevetu, uzimanje dovoljnih količina tekućine (vode, čaja, sokova i drugih pića bez kofeina), uzimanje lijekova za sniženje temperature, ublažavanje glavobolje i kašlja uz savjet liječnika. Antibiotici svoje mjesto nalaze samo kod bakterijskih komplikacija i uzimaju se tek na liječničku preporuku.

 

Prevencija gripe

Zaštita od gripe može se postići kombinacijom mjera :

  • osobne mjere zaštite (učestalo pranje ruku, pokrivanje nosa i usta pri kašljanju i kihanju maramicom koju nakon upotrebe treba pravilno ukloniti, kvalitetna prehrana, boravak na svježem zraku, izbjegavanje zatvorenih prostora i grupnog okupljanja).

  • mjere prema okolini (često provjetravanje prostorija, čišćenje i dezinfekcija predmeta i površina koje se najčešće diraju rukama).

  • cijepljenje – najučinkovitiji način prevencije gripe (smanjuje mogućnost obolijevanja, smanjuje rizik komplikacije postojeće kronične bolesti, smanjuje mogućnost prijenosa bolesti na druge osobe, smanjuje potrošnju lijekova i rizik hospitalizacije). Cijepljenje se stoga i posebno preporučuje: osobama starijim od 65 godina, kroničnim bolesnicima, zdravstvenim i ostalim djelatnicima koji sudjeluju u liječenju i njezi bolesnika.

 

Magdalena Guksić, dr.med.

specijalist epidemiolog



Copyright © Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije