Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije

Naslovna

Trenutno ste ovdje: Naslovna

7. 4.2014. Svjetski dan zdravlja

„Mali ugriz, velika prijetnja“

 

Svjetski dan zdravlja obilježava se svake godine 7. travnja pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). Slogan ovogodišnjeg obilježavanja je „Mali ugriz, velika prijetnja“ na temu transmisivnih bolesti, odnosno bolesti koje prenose vektori (vector-borne diseases). 

 

Vektori su živi organizmi koji prenose zarazne bolesti između ljudi ili sa životinja na ljude. Mnogi od ovih vektora su insekti krvopije koji se hrane mikroorganizmima koji izazivaju bolesti. Hrane se krvlju zaraženog domaćina (čovjek ili životinja), a kasnije prenose na novog domaćina tijekom iduće hranidbe krvlju. Komarci su najpoznatiji prijenosnici bolesti (1). Polovica svjetske populacije je u opasnosti od bolesti (malarija, denga, lišmanioza, Lajmska borelioza, shistosomijaza i žuta groznica), koje prenose vektori (komarci, mušice, krpelji, vodeni puževi i dr.). Više od jedne milijarde ljudi se zarazi i više od milijun ljudi umire godišnje od vektorskih bolesti. Promjene u okolišu, klimatske promjene, porast međunarodnih putovanja i trgovine, promjene u poljoprivrednoj praksi i ubrzana urbanizacija, uzrokuju povećanje i širenje vektora diljem svijeta, stvarajući ranjive skupine ljudi, osobito turiste i poslovne putnike. Prema podacima Agencije za zaštitu okoliša Republike Hrvatske, a zahvaljujući provedbi sustavne dezinfekcije i preventivnoga cijepljenja osoba koje često borave u prirodi (poljoprivrednici, šumski radnici, lov­ci, planinari), vektorske su bolesti pod nadzorom, a stanje je relativno povoljno. U Hrvatskoj je najučestalija pojavnost lajm- borelioze, a broj oboljelih do 2010. je u porastu (492 oboljela u 2010.). U južnom priobalju, u ljetu 2010. po prvi je puta zabilježena Denga groznica (karakteristična za tropsko i suptropsko područje), prenesena komarcem Aedes albopictus (tigrasti komarac) (2). Krpeljni menigoencefalitis sustavno se održava na niskoj razini cijepljenjem, dok u slučaju lajm- borelioze nema mogućnosti zaštite. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, 2010. godine bilo je 535 oboljelih od vektorski prenosivih bolesti u Republici Hrvatskoj.

Lajm-borelioza

Lajm-borelioza ili lajmska bolesti je infekcija uzrokovana skupinom srodnih spiroheta Borrelia burgdorferi sensu lato, koja se prenosi krpeljima koji pripadaju nekim vrstama roda Ixodes. Krpelji se inficiraju s B. burgdorferi dok se hrane krvlju domaćina, kao što su miševi, vjeverice, rovke i drugi mali kralježnjaci (3). Rizik od lajmske bolesti veći je kod populacije koja živi u ruralnim područjima, šumama (poljoprivrednici, lovci, sakupljači gljiva i berači bobičastog voća). Štoviše, većina infekcija javlja se u proljeće, ljeto i ranu jesen, kada su krpelji su u pre adultnom stadiju, a ljudi aktivniji (4, 5).

 

Krpeljni menigoencefalitis

Krpeljni meningoencefalitis (KME) je bolest koju prenose vektori, endemska je na području Europe i Azije (6). U većini slučajeva infekcija KME virusom (KMEV) je asimptomatska ili subklinička; Međutim, serološkim istraživanjem procijenjen je razvoj kliničke KME infekcije 2-30% (6, 7, 8, 9). Za europski KMEV podtip, tijek je bifazičan u 75-85% slučajeva (6, 8, 10). Početna faza nastupa sa simptomima gripe tijekom jednog tjedna, a zatim nastavlja s drugom fazom i znakovima zahvaćenosti živčanog sustava (6, 8, 9). Simptomi su od blagog meningitisa do teške upale mozga, sa smrtnošću 0,5-2 % za europski podtip (8, 10).

 

Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije tijekom svog redovnog rada prati pojavu i provodi razne preventivne mjere s ciljem sprečavanja transmisivnih zaraznih bolesti, a stručnjaci Zavoda su otvoreni za sva pitanja vezanih uz njihovu pojavu i sprečavanje.

 

 

 

Literatura:

 

  1. European Centre for Disease Prevention and Control.  (Internet). Climate Change. (3.4.2014.). Dostupno na: http://www.ecdc.europa.eu/en/healthtopics/emerging_and_vector-borne_diseases/vector-born_ diseases/Pages/index.aspx
  2. Agencija za zaštitu okoliša Republike Hrvatske. (Internet). Odabrani pokazatelji stanja okoliša u Republici Hrvatskoj, 2012. (3.4.2014.). Dostupno na: http://www.azo.hr/OdabraniPokazateljiStanjaOkolisa01
  3. E.D. Shapiro, M.A. Gerber (2000). Lyme disease. Clin Infect Dis, 31
  4. R.M. Bacon, K.J. Kugeler, P.S. Mead (2008). Surveillance for Lyme disease—United States, 1992–2006 MMWR Surveill Summ, 57
  5. A. Rizzoli, H.C. Hauffe, G. Carpi, G.I. Vourc’h, M. Neteler, E. Rosà (2011). Lyme borreliosis in Europe Euro Surveill, 16  
  6. J. Suss (2011). Tick-borne encephalitis 2010: epidemiology, risk areas, and virus strains in Europe and Asia-an overview. Ticks Tick Borne Dis, 2
  7. L. Stjernberg, K. Holmkvist, J. Berglund (2008). A newly detected tick-borne encephalitis (TBE) focus in south-east Sweden: a follow-up study of TBE virus (TBEV) seroprevalence. Scand J Infect Dis, 40
  8. D. Ruzek, G. Dobler, O. Donoso Mantke (2010). Tick-borne encephalitis: pathogenesis and clinical implications. Travel Med Infect Dis, 8
  9. T.S. Gritsun, V.A. Lashkevich, E.A. Gould (2003). Tick-borne encephalitis. Antiviral Res, 57
  10. M. Arnez, T. Avsic-Zupanc (2009). Tick-borne encephalitis in children: an update on epidemiology and diagnosis. Expert Rev Anti Infect Ther, 7

 

 

 

 

 

 

 



Copyright © Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije