Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije

Naslovna

Trenutno ste ovdje: Naslovna

KRPELJI KAO PRENOSIOCI ZARAZNIH BOLESTI KOD ČOVJEKA

Dolaskom toplijih i dužih proljetnih dana, višestruko se povećava broj osoba koje odlaze u prirodu. Većinom su to izletnici sa svojim obiteljima i prijateljima, ali također i osobe čija priroda posla zahtjeva boravak na otvorenom (npr. šumski radnici, lugari).

 

 

 

 

 

 

Također, s porastom temperature izrazito raste i opasnost od uboda krpelja čija je aktivnost naročito naglašena u proljeće i rano ljeto te nešto manje u jesen. U kontinentalnom dijelu Hrvatske najučestalija vrsta šumskih krpelja je vrste Ixodes rhicinus. Općenito, krpelji su paraziti koji se hrane krvlju prvenstveno toplokrvnih životinja, a iznimno i čovjeka. Obitavaju na grančicama i lišću niskog raslinja i grmlja do visine od jednoga metra. U slučaju boravka ili kretanja po ovome terenu, uhvatit će se na odjeću i tražiti pogodno mjesto na tijelu za ubod oštrim rilcem u kožu te sisanje krvi. Većinom su to područja s tankom kožom gdje je krv lako dostupna, tj. noge, struk i genitalna regija, a kod djece i vlasište. Zbog izlučivanja „sline“ u kojoj se nalazi tvar s anestetskim djelovanjem prilikom uboda, ubod krpelja potpuno je bezbolan.

 

 

 

 

Krpelji kod čovjeka mogu prenijeti veći broj zaraznih bolesti. U našim krajevima najčešće su zaraženi bakterijom Borrelia burgdorferi i virusom krpeljnog meningoencefalitisa, koje zajedno sa «slinom» mogu unijeti u ranu. Ovi mikroorganizmi uzročnici su Lyme borrelioze i krpeljnog meningoencefalitisa (KME). Samo manji broj krpelja inficiran je navedenim uzročnicima, a vjerojatnost nastanka infekcije raste s porastom duljine boravka parazita na tijelu. Istraživanja pokazuju da zaraženi krpelj kod uboda tijekom prvih 10 sati samo u malom postotku slučajeva uspijeva zaraziti ubodenu osobu. Zbog toga ga je potrebno u cijelosti što prije odstraniti s površine kože i to uz pomoć alkoholom dezinficirane pincete laganim povlačenjem bez gnječenja. Prilikom izvlačenja krpelja je potrebno uhvatiti za gornji dio trupa, tj. što bliže koži, bez njegovog premazivanja i omamljivanja alkoholom, uljem i sl. budući da se time povećava vjerojatnost izlučivanja uzročnika u ubodnu ranicu. Nakon uklanjanja krpelja, ubodno mjesto i ruke treba oprati sapunom i vodom, te posušiti i dezinficirati sredstvom za dezinfekciju. Ako ovo niste sposobni učiniti ili se bojite učiniti sami, javite se što prije svome liječniku. 

 

 

 

 

Pojava simptoma sličnih gripi (vrućice, bolova u mišićima i zglobovima, opće slabosti), ali i glavobolje, mučnine, povraćanja, vrtoglavice, pospanosti, oduzetosti dijelova tijela (npr. ramenog pojasa) ili bezbolnih kožnih promjena u obliku crvenila s bljedoćom u sredini najčešće se javlja 1-3 tjedna (ali može i prije i kasnije) nakon uboda krpelja. U slučaju pojave navedenih simptoma potrebno je javiti se svome liječniku na pregled te daljnju obradu i liječenje.

 

S ciljem smanjenja rizika od uboda krpelja, pa tako i bolesti koje oni prenose trebalo bi se pridržavati nekih općih mjera zaštite.

  • Prilikom boravka u prirodi izbjegavati nepotrebno provlačenje kroz grmlje odnosno odlagati odjevne predmete po njemu.
  • Kod šetanja koristiti se stazama očišćenim od grmlja i visokog raslinja, te izbjegavati ležati na tlu obraslom gušćim raslinjem.
  • Zbog lakšeg uočavanja krpelja nositi odjevne predmete svjetlijih boja, dugih rukava i nogavica uz odgovarajuću obuću. Također treba misliti da se krpelji zbog dlačica u odjeći od vune i sl. materijala lakše prihvaćaju na nju, pa je potrebno izbjegavati odjeću od navedenih materijala kod odlaska u prirodu. Istovremeno, glavu treba zaštiti kapom ili maramom.
  • Za vrijeme boravka u prirodi korisno je premazati otkrivene dijelove tijela repelentima, tj. tvarima koji odbijaju krpelje.
  • Po povratku iz prirode uz promjenu odjeće, trebalo bi sam ili uz pomoć druge osobe pregledati cijelo tijelo, obraćajući posebnu pažnju na one dijelove gdje je koža tanka (iza ušiju, područje prepona, pazuha, pupka, kod male djece i vlasišta). Sve eventualno otkrivene krpelje potrebno je što prije odstraniti, a na takva mjesta slijedećih dana obratiti više pažnju. 

 

Uz pridržavanje općih mjera zaštite, može se provesti i specifična zaštita cijepljenjem protiv krpeljnog meningoencefalitisa kojim se sprečava nastanak bolesti prije, odnosno, poslije uboda krpelja. Cijepljenje se preporuča osobama koje su posebno izložene krpeljima i eventualnoj zarazi poput šumskih radnika, lugara, planinara i sl., a provodi se s tri doze cjepiva uz docjepljivanje svake tri godine. Zbog postizanja što ranije zaštite, preporuča se cijepljenje započeti u zimskim mjesecima

 

U liječenju Lyme borrelioze koriste se antibiotici. Korištenje antibiotika u preventivne svrhe, tj. nakon svakog uboda krpelja, a bez znakova bolesti nije potrebno.

 

Sve detaljnije informacije mogu se dobiti u Službi za epidemiologiju ZZJZ Osijek i ispostavama u  Belom Manastiru, Donjem Miholjcu, Đakovu i Našicama.

 

 

 

 

Autor:

dr.sc. Tomislav Dijanić, dr.med.

specijalist epidemiologije

 

 

 

 



Copyright © Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije