SVRAB ILI ŠUGA

SVRAB ILI ŠUGA – bolest koja je aktualna i danas

 

Svrab je kožna zarazna bolest koja se pojavljuje u svim dijelova svijeta. Uzrokuje ju grinja. Manifestira se izrazitim svrbežom i tipičnim crvenim kožnim promjenama. Svrbež se pojačava s toplinom, a najizraženiji je tijekom noći. Svrab se najčešće prenosi dugotrajnim kontaktom s oboljelom osobom. Liječi se lokalnim preparatima i samo ponekad lijekovima koji se uzimaju na usta. Ako se bolest prepozna i s liječenjem počne kod prvih kliničkih znakova, bolest je relativno laganog tijeka.

UZROČNIK

 

Svrab je zarazna parazitska kožna bolest koju uzrokuje grinja Sarcoptes scabiei var. hominis. Obitava u površinskom sloju kože u kojemu kopa kanaliće u koje oplođena ženka polaže jaja. Grinja naseljava prvenstveno mjesta na kojima ima najmanje žlijezda lojnica, jer loj stvara nepovoljne uvjete za njen život i razmnožavanje. Ženka s veličinom od 370 x 270 µm veća je od mužjaka koji je veličine 200 x 150 µm. Oplođena ženka polaže dnevno 2-3 jaja. Na čovjeku grinje mogu živjeti 1-2 mjeseca, a izvan njega obično ne prežive dulje od 48-72 sata. Temperatura od 50°C tijekom 10 minuta ih ubija.

 

Osim ljudskog oblika, postoje i životinjski oblici grinje koji su uzročnici šuge kod životinja, a koji ponekad mogu prijeći i na čovjeka. Međutim, životinjska šuga ne prenosi se s čovjeka na čovjeka, tako da nema posebno veliko značenje.

 

Izvor:

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/c0/Sarcoptes_scabei_2.jpg/230px-Sarcoptes_scabei_2.jpg

 

RASPROSTRANJENOST I IZVORI ZARAZE

 

Od svraba obolijeva godišnje oko 300 milijuna ljudi svih dobnih skupina neovisno o rasi i spolu. Pojavljuje se na svim kontinentima i u svim državama svijeta. Najčešći izvor zaraze je bolesnik, odnosno njegova koža. Oboljeli je zarazan cijelo vrijeme bolesti, tj. dok se u njemu nalaze živi paraziti. Osim bolesnika, izvor zaraze može biti i zaražena (infestirana) osoba kod koje još nisu izraženi znakovi bolesti.

 

PUTOVI PRIJENOSA I KLINIČKA SLIKA

 

Svrab se najčešće prenosi s čovjeka na čovjeka, dok je prijenos sa životinja na čovjeka iznimno rijedak. Veliku važnost u brzini i uspjehu prijenosa ima gustoća smještaja (npr. dijeljenje kreveta), ali i nizak higijenski standard. Međutim, redovito održavanje higijene ipak ne sprječava prijenos svraba u slučaju kontakta s infestiranom osobom. Za prenošenje svraba potreban je dulji kontakt s oboljelom ili infestiranom osobom (npr. spavanje u istome krevetu), a iako manje uspješan, prijenos je moguć i preko rublja, posteljine ili odjeće koju su prethodno rabile infestirane osobe. Prenošenje zaraze spolnim putem također je često, ali je ovaj rizik nešto manji nego kod spavanja u istome krevetu. Iako se danas rijetko susreće, kod zapuštenog oblika svraba (Norveški oblik ili scabies norvegica) prijenos je moguć i tijekom kraćeg kontakta, odnosno izlaganjem posteljini, odjeći ili čak namještaju na kojem su oboljele osobe sjedile. Prijenos svraba među djecom u vrtićima i u igri moguć je u slučaju duljega bliskog kontakta, a pojava bolesti među učenicima istoga razreda najčešće je posljedica prijenosa bolesti iz obitelji. Šuga je često obiteljska bolest u kojoj muškarci zbog načina života većinom prvi obolijevaju te prenose bolest na žene.

 

Najvažniji simptomi bolesti su intenzivan svrab noću i svrab koji se pojačava s toplinom te pojava kanalića u koži u obliku sivkasto-crne linije i simetrično crvenog osipa najčešće na šakama, mjestima između prstiju, na pregibu ručnog zgloba, laktovima, prednjim pazušnim naborima, trbuhu, unutarnjim stranama bedara, u žena na dojkama a u muškaraca na spolovilu. Često su nazočne kraste na laktovima, a kod male djece na dlanovima i tabanima.

 

Kod osoba koje nikada prije nisu imale svrab simptomi bolesti se najčešće pojavljuju 4-6 tjedana nakon izlaganja (infestacije). Važno je napomenuti da zaražena osoba može širiti bolest i u periodu prije pojave simptoma bolesti. Kod osoba koje su već prije imale svrab, simptomi se obično pojavljuju puno ranije, tj. već 1-4 dana nakon novog izlaganja.

 

 

Izvor: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/0/0f/Acarodermatitis_Hand.jpg

 

 

Return