12. rujna - Svjetski dan oralnog zdravlja

Ranijih godina 20. stoljeća dogodio se  napredak u  oralnom zdravlju. Unatoč izuzetnim promjenama posljednjih desetljeća, milijuni ljudi širom svijeta nisu imali pogodnosti za socijalno-ekonomski razvoj i znanstveni napredak da bi poboljšali brigu o zdravlju  i kvaliteti života. Proteklo desetljeće je desetljeće značajnih promjena u međunarodnom napretku zdravlja i otkriva se uzrok  i posljedica lošeg zdravlja te se ono mijenja i napreduje. Socijalno-ekonomska i zdravstvena politika značajno su djelovale i dokazano je bolje zdravstveno postignuće. Osim toga uključena je briga o oralnom zdravlju u zdravstveni sustav te je tako dobila svoju ulogu. Posebno napreduju zemlje u razvoju, a i sve veći broj razvojnih organizacija i privatnih zaklada postaju aktivni u zdravstvenom sektoru.

 

Ciljevi Svjetske zdravstvene organizacije:

  • Promovirati zdrav način života i umanjiti rizične faktore koji utječu na oralno zdravlje.
  • Razviti i proširiti oralno zdravstveni sistem, unaprijediti njegov rezultat, zainteresirati ljude i pozvati ih na oralnu čistoću.
  • Uključiti oralno zdravlje u nacionalne zdravstvene programe i promovirati oralno zdravlje kao efikasan čimbenik za razvoj društva.

Rizici za oralno zdravlje i intervencije

Prehrana i oralno zdravlje:

Danas poznajemo dvije najčešće vrste poremećaja prehrane, jedna povezana / uzrokovana gladi ili nedostatkom hrane, a druga uzrokovana prekomjernom prehranom. Prehrana utječe na oralno zdravlje na mnogo načina.Bolesti zuba uzrokovane prehranom su karijes, defekati zubne cakline, zubne erozije i peridentalne bolesti. Savjetuje se uzimati manje količine slatkih pića koja značajno utječu na nastanak zubnog karijesa te u prehranu uvesti namirnice sa puno A i C vitamina.Cilj javno zdravstvenih akcija je potaći razumijevanje zdravstvenih posljedica ovih kompleksnih zbivanja u cilju sprečavanja i kontrole oralnih bolesti.

Fluoridi i oralno zdravlje:

Istraživanje je pokazalo da su fluoridi najefikasniji u prevenciji zubnog karijesa jer se određena količina uvijek nalazi u usnoj šupljini. Postoji evidencija da i male količine fluorida rezultiraju smanjenom razinom karijesa zubi kod djece i odrasle populacije.Fluoride dobivamo; pijući vodu, iz soli, mlijeka, te primjenjujući fluoride u obliku; pasta za zube, kapi, tableta.Cilj zajedničkog programa zdravstvene zajednice je primijeniti najprikladnije sredstvo koje će stalno održavati razinu fluorida u usnoj šupljini u najvećoj mogućoj količini.

Pušenje i oralno zdravlje:

Ukupan broj pušača smanjen je u nekim razvijenim zemljama ali je u nerazvijenim zemljama porastao kod mnogo mladih ljudi i žena. Pušenje je rizičan faktor za nastanak peridontalnih oboljenja te dovodi do infekcija u usnoj šupljini.Cilj je osigurati timove i organizacije za napredak oralnog zdravlja, uključiti se i utjecati na pacjente te ih potaći na prestanak pušenja.

Rizične grupe:

Školska djeca i mladež; WHO školsko zdravlje uvodi u škole 1995. godine, istražuje kako poboljšati zdravstvene programe te povezuje škole sa zdravstvenim organizacijama. Učenici i studenti mogu imati zdravstveni odgoj tijekom školske godine, od djetinjstva do adolescencije. To je važan period u ljudskom životu jer se tada usvajaju i razvijaju stavovi koji su bitni kroz život.Oralne bolesti su značajan teret za djecu te imaju utjecaj na kvalitetu života i generalno zdravlje.Cilj je potaknuti škole i zajednice da unaprijeđuju oralno zdravlje te educiraju mlade kako bi donijeli pozitivnu odluku u vezi sa zdravljem.

Stariji naraštaji; Osjetljivi su i skloni oboljevanju. Infekcije i slabo oralno zdravlje, više prevladava u ovoj starosnoj dobi posebno što je većina izgubila zube i lošeg je peridentalnog zdravlja. Loše oralno zdravlje narušava sposobnost žvakanja i povećava rizik cjelokupnom zdravlju. Cilj je razviti strategiju za poboljšanje oralnog zdravlja starije populacije te im omogućiti službe koje su dostupne, odgovarajuće i njima prihvatljive.

HIV i oralno zdravlje; HIV epidemija je jedna od najbrže rastućih prijetnji danas. Mnoga proučavanja pokazuju da oko 40 - 50 % HIV pozitivnih osoba imaju oralna gljivična oboljenja, bakterijske ili virusne infekcije, upaljene desni te karcinome na čeljusti. Cilj je osigurati odgovarajuću medicinsku prevenciju i liječenje oralnog zdravlja kod HIV pozitivnih osoba.

 

Priredila:

Martina Begović, ms