EBOLA - SMRTONONOSNA HEMORAGIJSKA GROZNICA

Ebola je virusna hemoragijska groznica s visokom smrtnošću oboljelih – 50 do 90 posto.

 

KLINIČKA SLIKA

 

Bolest počinje naglo, s visokom tjelesnom temperaturom, bolovima u mišićima, slabošću, grloboljom, glavoboljom, povraćanjem i proljevima te poremećajem funkcije jetre i bubrega. Mogu se javiti i krvarenja u obliku petehija po koži ili u obliku krvarenja iz probavnog trakta. U drugom tjednu bolesti dolazi do postupnog oporavka ili do smrti oboljeleg pod znakom multiorganskog zatajenja.

 

Lijeka za ovu bolest NEMA,  pa je liječenje simptomatsko.

 

Cjepiva protiv uzročnika ove bolest - virusa Ebole - također NEMA

 

 

ETIOLOGIJA

 

Uzročnik bolesti je RNA virus iz porodice Filoviridae, rod Filovirus, gdje, uz virus Ebole, spada i virus Marburg, uzročnik također opasne Marburške groznice.

                                           

                                              Virus Ebole

                                           

 

                                                      

                                                      

 

EPIDEMIOLOGIJA BOLESTI

 

Ebola se prvi put pojavila 1976. godine u Kongu (virus je dobio ime po rječici uz koju je smješteno selo Yamubuku gdje je bolest prvi put otkrivena). Iste godine zabilježena je i epidemija u Sudanu. Od tada su se epidemije smirivale i vraćale u nepravilnim višegodišnjim razmacima uz relativno mali broj oboljelih, ali uvijek praćeno visokom smrtnošću od 50 do 90 posto.

Sadašnja epidemija počela je krajem prošle ili početkom 2014. godine u Sierra Leoneu i Gvineji, a zatim se širila u Liberiju i Nigeriju s više od tisuću dvjesto oboljelih i 672 umrle osobe. S obzirom da  još uvijek traje s velikim epidemijskim potencijalom, predstavlja izniman razlog za zabrinutost.

 

Smatra se da su prirodni rezervoar virusa šišmiši, majmuni (gorile, čimpanze), ali mogu biti i druge životinje.

 

Čovjek se zarazi kontaktom s tjelesnim tekućinama inficiranih životinja ili konzumiranjem njihovog nedovoljno termički obrađenog mesa.

 

Inkubacija bolesti je od 2 do 21 dan.

 

Oboljeli je zarazan od momenta pojave simptoma bolesti. Bolest se širi direktnim dodirom s tjelesnim tekućinama i izlučevinama bolesnika (krv, znoj, slina, mokraća, izmet). Važan način širenja bolesti je i kontakt s kontaminiranim medicinskim priborom (naročito injekcione igle i šprice). Bolest se ne širi zrakom, mada je moguće širenje aerosolom, naročito u laboratorijskim uvjetima. 

 

 

 

PREVENCIJA (ono što nam je i najvažnije)

 

Kako ne postoji lijek niti cjepivo protiv ove opake bolest, prevencija je izuzetno značajna. Prevencija se sastoji od izbjegavanja svakog kontakta s tjelesnim tekućinama i izlučevinama oboljele osobe (naročito je važno higijenski ispravno pranje ruku). Kod njege bolesnika moraju se koristiti zaštitna sredstva – zaštitna odjeća, rukavice, maske, zaštitne naočale i sl.

 

Isto tako kod kupovanja egzotičnih kućnih ljubimaca  valja biti siguran da su životinje prošle propisane vetrinarske i sanitarne kontrole.

 

Kod putovanja u zemlje gdje je povećan rizik oboljevanja, kao što je područje zapadne i centralne Afrike (Sierra Leone, Liberija, Gvineja, Nigerija, ali i Sudan i Kongo), trebalo bi se prije putovanja obratiti nadležnom epidemiologu u zavodu za javno zdravstvo.

 

 

 

                                                                                              Pripremio:

Zorko Kovač, dr. med.

spec. epidemiolog