Dan crvenih haljina 2026.

„Dan crvenih haljina“ javnozdravstvena je kampanja pokrenuta radi podizanja svijesti o moždanom udaru kod žena. Moždani udar u žena nedovoljno je prepoznat, nedovoljno istražen i nedovoljno liječen. Prva kampanja „Dan crvenih haljina“, #nosicrveno, odnosno, „Go  Red for Women“ pokrenuta je u Americi, a danas je to međunarodna kampanja  posvećena prevenciji, dijagnostici i kontroli kardiovaskularnih bolesti, što uključuje bolesti krvnih žila srca i mozga kod žena. Američko kardiološko društvo kampanju je pokrenulo 2004. godine, a Svjetska kardiološka federacija kampanju je proširila na razini svijeta. Danas više od 50 zemalja provodi nacionalne kampanje „Go  Red for Women“ #nosicrveno, podižući svijest i osiguravajući sredstva za borbu protiv srčanih bolesti i moždanog udara. Kampanja se provodi kroz organizacije stručnih skupova, edukacijskih promotivnih kampanja, modnih revija, zdravstvenih pregleda, sportskih događaja. Simbol kampanje crvena je haljina – haljina kao univerzalna slika žene i crvena kao boja zdravlja, života i živosti, ali i upozorenja.

Kampanja ima za cilj potaknuti žene da se brinu o svom zdravlju, prvenstveno zdravlju srca i krvnih žila, jer je većinu tih bolesti moguće spriječiti zdravim životnim navikama, a isto tako želi potaknuti stručnjake u zdravstvu  na posebnu pažnju za srčani i moždani udar kod žena, zbog njihovih razlika u odnosu na muškarce.

Moždani udar jedan je od vodećih javnozdravstvenih problema. Drugi je uzrok smrtnosti u svijetu. Godišnje u svijetu 12 milijuna osoba doživi moždani udar, a od njega umre više od 7 milijuna osoba. Jedna će od 4 osobe starije od 25 godina tijekom života dobiti moždani udar, a prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) godišnje 5 milijuna kao posljedicu moždanog udara ima trajni invaliditet, što smanjuje kvalitetu života oboljelog, te je veliki teret za obitelj i zajednicu. Moždani udar neuobičajen je u osoba mlađih od 40 godina; kada se pojavi, glavni je uzrok visoki krvni tlak.

U Hrvatskoj je moždani udar 2024. godine bio treći uzrok smrti, a umrlo je 3.656 osoba, odnosno 7,2 % svih umrlih. Od toga je 1.601 umrlih muškarca (6,4 % od svih umrlih muškaraca) i 2.055 umrlih žena (7,9 % od svih umrlih žena).

U Osječko-baranjskoj županiji (OBŽ) moždani je udar po učestalosti treći uzrok umiranja. 2024. godine od posljedica je ove bolesti u OBŽ-u umrla 301 osoba, odnosno 7,9% svih umrlih. Moždani udar češće je uzrok smrti kod žena; 2024. godine od posljedica moždanog udara umrlo je 155 žena (7,7 % umrlih žena) i 146 muškaraca (8,2 % umrlih muškaraca). Od 2020. godine broj umrlih od moždanog udara padao je i kod muškaraca i kod žena do 2024. godine kada je zabilježen blaži porast u žena i značajniji u muškaraca kod kojih je situacija slična onoj iz 2022. godine.

Visoki krvni tlak i pušenje su najznačajniji rizici na koje možemo djelovati. Od 10 ljudi koji umru od moždanog udara, četvero bi se moglo spasiti da im je reguliran krvni tlak. Među osobama mlađima od 65 godina, dvije petine smrti od moždanog udara povezane su s pušenjem. Fibrilacija atrija, zatajenje srca i srčani udar drugi su važni čimbenici rizika. Učestalost moždanog udara opada u mnogim razvijenim zemljama, uglavnom kao rezultat bolje kontrole visokog krvnog tlaka i smanjene razine pušenja.

Najčešći simptomi moždanog udara su:

•        utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke, noge ili cijele polovice tijela,
•        poremećaji govora, koji se mogu očitovati nerazumljivim, otežanim govorom ili potpunom nemogućnošću govora,
•        naglo zamagljenje ili gubitak vida, osobito na jednom oku ili u polovini vidnog polja,
•        iznenadna, jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka,
•        gubitak ravnoteže i/ili koordinacije povezani s drugim simptomima.

Ukoliko osoba ima prolazne simptome koji odgovaraju simptomima moždanog udara, ali su kraćeg trajanja i u potpunosti se povuku nakon kraćeg vremena (simptomi uvijek traju kraće od 24 sata), tada se nazivaju tranzitorne ishemijske atake (TIA) te mogu biti upozoravajući znak moždanog udara i nužna je neurološka obrada.

U prevenciji je najvažnije usvajanje zdravih životnih stilova. Redovita tjelesna aktivnost te uravnotežena i zdrava prehrana imaju veliku važnost u prevenciji moždanog udara.

Kako bi žene i proaktivno djelovale i same doprinijele očuvanju vlastitog zdravlja te smanjile rizik pojave moždanog udara, važno je da se pridržavaju sljedećih preporuka:

1.      Upoznajte osobne rizične čimbenike: visoki krvni tlak, šećer u krvi i visoki kolesterol u krvi.
2.      Redovito vježbajte, odnosno bavite se tjelesnom aktivnošću.
3.      Odlučite se za zdravu i uravnoteženu prehranu s niskim udjelom soli, protektivnim nutritivnim sadržajem.
4.      Ograničite konzumaciju alkohola i izbjegavajte pušenje.
5.      Naučite prepoznati simptome moždanog udara te kako reagirati na njih.
6.      Njegujte svoje mentalno zdravlje - učenjem metoda suočavanja sa stresnim situacijama, prepoznavanja i upravljanja emocijama, učenjem relaksacijskih metoda.
7.      Regulirajte spavanje (dovoljno kvalitetnog sna, ženama je potrebno od 7 do 8 sati dnevno).

Uz sve navedene rizične čimbenike, nemojte zanemariti eventualnu pojavu srčane aritmije. Vrlo je važno redovito kontrolirati i stanje svog srčano-žilnog sustava.

 Izvori:

1. https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/17474930241308142
2. https://www.hzjz.hr/aktualnosti/dan-crvenih-haljina-2026/
3. Izvješće o umrlim osobama u Osječko-baranjskoj županiji u 2024. godini

Pripremili i preveli:

Alen Imširović, dr.med. specijalist javnozdravstvene medicine
izv.prof.prim.dr.sc. Senka Samardžić, dr.med. specijalist javnog zdravstva