Svjetski dan šećerne bolesti

Svake godine, 14. studenog obilježava se Svjetski dan šećerne bolesti. Ovogodišnja tema je „Rano djelovanje kod šećerne bolesti”, dok je šira trogodišnja tema (2024. – 2026.) „Dijabetes i dobrobit/blagostanje”.

Riječ je o događaju gdje se pozornost usmjerava na važnost ranog otkrivanja bolesti, smanjenju rizika od razvoja šećerne bolesti tipa 2, pravodobnog uključivanja u liječenje te unaprjeđenju kvalitete života oboljelih. Važnu ulogu pritom ima i primarna zdravstvena zaštita, osobito u procjeni rizika, provođenju odgovarajućih dijagnostičkih postupaka i praćenju osoba s preddijabetesom.

Ovogodišnja kampanja osim pravodobnog prepoznavanja također naglašava i važnost odgovarajuće podrške svim osobama kojima je ona potrebna. Posebnu pozornost potrebno je posvetiti osobama koje zbog socijalnih, ekonomskih ili drugih okolnosti imaju otežan pristup zdravstvenim uslugama.

Šećerna bolest predstavlja jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj ali i u svijetu, jer broj oboljelih raste prvenstveno zbog promjena u načinu života, uključujući povećan unos visokokalorične hrane i smanjenu tjelesnu aktivnost.

Procjenjuje se da u svijetu 7 od 10 odraslih osoba živi sa šećernom bolesti, odnosno 589 milijuna ljudi. Godišnje od dijabetesa umre preko 6,7 milijuna ljudi, od kojih je trećina mlađa od 60 godina. U Europi s dijabetesom živi 61 milijun osoba, dok više od milijun ljudi umire svake godine od posljedica ove bolesti. U Hrvatskoj je 2025. godine registrirano 404 996 osoba kojima je dijagnosticirana šećerna bolest, no broj oboljelih povećava se iz godine u godinu. Prema procjenama 28,5 % odraslih osoba sa šećernom bolešću u Hrvatskoj nema postavljenu dijagnozu. Šećerna bolest predstavlja 4. vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj.

Šećerna bolest (dijabetes) je kronična metabolička bolest u kojoj je razina glukoze u krvi trajno povišena. Nastaje kada gušterača ne proizvodi dovoljno inzulina ili kada ga tijelo ne može učinkovito iskoristiti.

Postoji nekoliko tipova dijabetesa:

Dijabetes tipa 1 nastaje zbog autoimune reakcije kojom tijelo uništava stanice gušterače koje proizvode inzulin. Najčešće se javlja kod djece, adolescenata i mladih osoba, a simptomi se razvijaju naglo.

Kod dijabetesa tipa 2 gušterača proizvodi inzulin ali ne u dovoljnoj količini ili ga stanice tijela ne mogu pravilno iskoristiti. Ovaj tip dijabetesa čini (90-95 % slučajeva) i razvija se postupno, najčešće se javlja u odrasloj dobi.

Gestacijski dijabetes javlja se tijekom trudnoće, no razina šećera obično se normalizira nakon poroda. Ove žene u budućnosti imaju povećan rizik od dijabetesa tipa 2.

Simptomi dijabetesa mogu se pojaviti iznenada, kod dijabetesa tipa 2 simptomi mogu biti blagi ili potpuno izostati. Zato je važno prepoznati osobe s povećanim rizikom i omogućiti im pravodobnu procjenu zdravstvenog stanja. Na šećernu bolest mogu upućivati:

-          osjećaj jake žeđi,

-          pojačana glad,

-          učestalo mokrenje, češće nego inače,

-          zamagljen vid,

-          osjećaj umora,

-          sporo zarastanje rana.

Pravodobne promjene životnih navika najbolji su način za sprječavanje i odgađanje pojave dijabetesa tipa 2. Kako možemo smanjiti rizik od razvoja šećerne bolesti tipa 2 i spriječiti njegove komplikacije:

-          postići i održavati normalnu tjelesnu težinu,

-          biti tjelesno aktivni, uz 20-30 minuta svakodnevne tjelovježbe,

-          zdravo se hraniti te izbjegavati šećer i zasićene masti,

-          prestati pušiti.

Nekontrolirani dijabetes i dugotrajno povišene vrijednosti glukoze u krvi s vremenom mogu oštetiti krvne žile srca, očiju, bubrega te živce, stoga osobe s dijabetesom imaju veći rizik od zdravstvenih problema. Kasno postavljanje dijagnoze znači i kasniji početak liječenja te mogućnost nastajanja komplikacija uključujući:

-          srčani i moždani udar,

-          zatajenje bubrega te potrebe za dijalizom,

-          sljepoće zbog oštećenja krvnih žila oka,

-          gangrenu stopala koja može dovesti do amputacije (prsta, stopala, noge) zbog oštećenja živaca i slabog protoka krvi.

Rano postavljanje dijagnoze može poboljšati zdravstvene ishode samo ako je praćeno pravodobnim liječenjem i kontinuiranom zdravstvenom skrbi.

Liječenje šećerne bolesti ovisi o tipu bolesti, a jedan od najvažnijih načina liječenja je održavanje zdravog načina života. Liječenje dijabetesa se temelji na pet osnovnih načela:

-          prilagođenoj prehrani,

-          redovitoj tjelesnoj aktivnosti,

-          edukaciji o bolesti,

-          redovitoj samokontroli i

-          uzimanju lijekova.

Poruka ovogodišnje kampanje ''Rano djelovanje kod šećerne bolesti'' posebno je važna jer naglašava da djelovanje ne treba započeti tek pojavom komplikacija, ono uključuje prepoznavanje povećanog rizika prije razvoja šećerne bolesti tipa 2, rano otkrivanje već postojeće bolesti i osiguravanje odgovarajuće skrbi od trenutka postavljanja dijagnoze.

Glavni zaključak javnozdravstvene kampanje jest da je šećerna bolest globalni javnozdravstveni izazov koji zahtijeva pravodobnu dijagnostiku, prevenciju dijabetesa tipa 2 te bolju kvalitetu života i podršku oboljelima. Skrb o dijabetesu nije samo kontrola razine šećera u krvi, već i briga o cjelokupnom fizičkom i mentalnom zdravlju oboljelih, što uključuje podršku obitelji, društva i radne sredine. 

Pripremila: Mirela Čačić, bacc.med.techn.

Izvori:

https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/diabetes

https://stampar.hr/hr/novosti/svjetski-dan-secerne-bolesti-14-studenoga-2025

https://worlddiabetesday.org/about-wdd/

https://hdkb.hr/2026/11/01/svjetski-dan-secerne-bolesti-2026-u-znaku-ranog-djelovanja/