Svjetski dan borbe protiv raka (4. veljače) Međunarodni i Nacionalni dan djece oboljele od malignih bolesti (15. veljače)

Svake se godine 4. veljače obilježava Svjetski dan borbe protiv raka, inicijativa Unije za međunarodnu kontrolu raka (UICC) iz 2000. godine koja ujedinjuje svjetsko stanovništvo u borbi protiv raka. Cilj je obilježavanja spasiti milijune smrtnih slučajeva koji se mogu spriječiti svake godine podizanjem svijesti i edukacijom te pritiskom na vlade i pojedince diljem svijeta da poduzmu mjere u svrhu smanjenja pojavnosti i smrtnosti od raka te poboljšanja kvalitete života oboljelih od raka. 2026. godina druga je godina trogodišnjeg ciklusa kampanje (2025. – 2027.) pod krovnim sloganom „Ujedinjeni u jedinstvenosti“ (engl. United by Unique) koja naglašava da iza svake dijagnoze stoji neponovljiva ljudska priča. Cilj je potaknuti donositelje odluka, liječnike, ali i širu javnost na shvaćanje kako rak ne pogađa sve ljude jednako i da način na koji netko proživljava bolest ovisi o mjestu boravišta, financijskom stanju te podršci okoline.

Međunarodni dan djece oboljele od malignih bolesti (engl. International Childhood Cancer Day) obilježava se 15. veljače na inicijativu organizacije Childhood Cancer International (CCI), nekadašnjeg Međunarodnog saveza organizacija roditelja djece oboljele od malignih bolesti (ICCCPO), a na temelju odluke Hrvatskog sabora, u Republici Hrvatskoj (RH) od 2006. se godine 15. veljače obilježava Nacionalni dan djeteta oboljelog od maligne bolesti. Cilj je obilježavanja podići svijest o zloćudnim bolestima kod djece te pružiti podršku oboljeloj djeci i adolescentima, kao i njihovim obiteljima te preživjelima.

Europski kodeks protiv raka (ECAC) nastao je na inicijativu Europske komisije, a izradila ga je Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) Svjetske zdravstvene organizacije. Cilj ECAC-a je informirati ljude o tome što sve mogu poduzeti kako bi umanjili rizik obolijevanja od raka za sebe i svoje bližnje, a pridržavajući se „12 koraka za smanjenje rizika od raka“ koji u ažuriranom 5. izdanju iz 2025. godine obuhvaća 14 temeljnih preporuka temeljenih na dokazima:

1.       Nemojte pušiti. Ne uživajte duhanske proizvode ni u kakvom obliku. Ako pušite, trebali biste prestati.
2.       Održavajte svoj dom i automobil bez duhanskog dima.
3.       Poduzmite mjere kako biste izbjegli ili kontrolirali prekomjernu težinu i pretilost:
4.       Ograničite hranu bogatu kalorijama, šećerom, mastima i soli.
5.       Ograničite pića bogata šećerom. Pijte uglavnom vodu i nezaslađena pića.
6.       Ograničite ultra-prerađenu hranu.
7.       Budite tjelesno aktivni u svakodnevnom životu. Ograničite vrijeme koje provodite sjedeći.
8.       Jedite cjelovite žitarice, povrće, mahunarke i voće kao glavni dio svoje svakodnevne prehrane. Ograničite crveno meso i izbjegavajte prerađeno meso.
9.       Izbjegavajte alkoholna pića.
10.       Dojite svoju bebu što je dulje moguće.
11.       Izbjegavajte prekomjerno izlaganje suncu, a djeca posebno. Koristite zaštitu od sunca. Nikada ne koristite solarije.
12.       Informirajte se o čimbenicima koji uzrokuju rak na radu i pozovite svog poslodavca da vas zaštiti od njih. Uvijek slijedite upute o zdravlju i sigurnosti na radnom mjestu.
13.    Informirajte se o razinama radona u vašem području provjerom lokalne karte radona. Potražite stručnu pomoć za mjerenje razina u vašem domu i, ako je potrebno, njihovo smanjenje.
14.    Poduzmite mjere za smanjenje izloženosti onečišćenju zraka:
15.       Korištenjem javnog prijevoza i hodanjem ili vožnjom bicikla umjesto automobila.
16.       Odabirom ruta s malo prometa prilikom hodanja, vožnje bicikla ili vježbanja.
17.       Održavanjem doma bez dima tako što nećete izgarati materijale poput ugljena ili drva.
18.       Podržavanjem politika koje poboljšavaju kvalitetu zraka.
19.    Cijepite djevojčice i dječake protiv virusa hepatitisa B i humanog papiloma virusa (HPV) u dobi preporučenoj u vašoj zemlji. Sudjelujte u testiranju i liječenju virusa hepatitisa B i C, virusa humane imunodeficijencije (HIV) i Helicobacter pylori, kako je preporučeno u vašoj zemlji.
20.    Ako se odlučite za hormonsku nadomjesnu terapiju (za simptome menopauze) nakon temeljitog razgovora sa svojim zdravstvenim djelatnikom, ograničite njezinu upotrebu na najkraće moguće trajanje.
21.    Sudjelujte u organiziranim programima za rano otkrivanje raka kako je preporučeno u vašoj zemlji: debelog crijeva, dojke, pluća i vrata maternice.

Vrlo je važno, kao i kod odraslih, rano prepoznati znakove i simptome razvoja raka u djece, a to su: bljedilo, modrice ili krvarenje, čvorići ili otekline – posebno ako su bezbolni, nastali bez traume i bez prateće temperature ili nekih drugih znakova infekcije, neobjašnjiv gubitak na težini, bolovi u kostima i zglobovima cijelog tijela, dugotrajan kašalj ili kratak dah, noćno znojenje, bijele mrlje u oku, iznenadno razroko gledanje, sljepoća, ispupčenost očne jabučice, glavobolja, posebno ako je jaka i dugotrajna, povraćanje.

Nastavni zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije koordinira i sudjeluje u provođenju Nacionalnih programa ranog otkrivanja raka dojke i raka debelog crijeva.

Nacionalni program za rano otkrivanje karcinoma dojke započeo je 2007. godine. Od 9. ciklusa koji je započeo u ožujku ove godine obuhvaćene su sve žene u RH u dobi od 49 do 70 godina koje se nakon pristanka pozivaju na besplatni mamografski pregled, rendgenski pregled dojki kojim se mogu otkriti promjene na dojci i do dvije godine ranije od pojave kliničkih simptoma (promjene na koži dojke, pojave iscjetka ili kvržice) svake dvije godine. Cilj je programa otkriti rak dojke u što ranijoj fazi te smanjiti smrtnost od raka dojke za 25-30%.

Nacionalni program za rano otkrivanje karcinoma debelog crijeva započeo je 2008. godine, a svake dvije godine započinje novi ciklus pozivanja muškaraca i žena starosti 50-74 godine kojima se nakon pristanka na kućnu adresu šalje besplatni test na skriveno krvarenje u stolici te se u slučaju pozitivnog nalaza obavlja kolonoskopija, pregled pri kojem se savitljivim instrumentom, kolonoskopom, može najbolje pregledati čitavo debelo crijevo radi utvrđivanja uzroka krvarenja. Cilj je programa otkriti rak u početnom stadiju te smanjiti smrtnost od raka debelog crijeva za 15%. U tijeku je reorganizacija programa zbog uvođenja nove vrste probirnog testa, imunohistokemijskog testa (FIT).

U RH i OBŽ postoje dodatne aktivnosti za smanjenje rizika obolijevanja od raka pa se od školske godine 2015./2016. mogu dobrovoljno i besplatno cijepiti dječaci i djevojčice protiv HPV-a dok su u listopadu 2020. započele aktivnosti na provedbi Nacionalnog programa za probir i rano otkrivanje raka pluća, a u fazi pilot projekta pojedine županije također su i reorganizirani Nacionalni program za rano otkrivanje karcinoma vrata maternice te Nacionalni program za rano otkrivanje karcinoma prostate.

Broj osoba oboljelih od raka u stalnom je porastu, što je u najvećoj mjeri posljedica povećanog očekivanog trajanja života i većeg broja osoba starije dobi u kojoj se rak češće pojavljuje. Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će se broj oboljelih u svijetu povećati s 14 milijuna u 2012. godini te 19,9 milijuna u 2022. godini na više od 35 milijuna 2050. godine, dok će broj umrlih porasti s 8,2 milijuna u 2012. godini te 9,7 milijuna u 2022. godini na 16,3 milijuna 2040. godine.

Svake se godine više od 400.000 djece i adolescenata mlađih od 20 godina dijagnosticira rak, a prema zadnjim procjenama Međunarodne agencije za istraživanje raka (International Agency for Research on Cancer, IARC), u svijetu je u 2022. godini bilo preko 200.000 novih dijagnoza raka u dječjoj dobi (0-14 godina). Stopa preživljavanja ovisi o regiji, s 80 % preživljavanja u većini zemalja s visokim prihodima, ali samo 20 % u zemljama s niskim i srednjim prihodima. Cilj Globalne inicijative Svjetske zdravstvene organizacije za borbu protiv raka u djetinjstvu jest ukloniti svu bol i patnju djece koja se bore protiv raka i postići najmanje 60 % preživljavanja za svu djecu kojoj je dijagnosticiran rak diljem svijeta do 2030. godine. To predstavlja približno udvostručenje trenutne stope izlječenja i spasit će dodatnih milijun dječjih života tijekom sljedećeg desetljeća.

Prema zadnjim objavljenim podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, rak je drugi najznačajniji uzrok smrti u Republici Hrvatskoj (RH) i Osječko-baranjskoj županiji (OBŽ), od kojeg umire svaki četvrti stanovnik. U nastavku slijede podaci za sve karcinome osim ne-melanomskog raka kože.

U RH je 2023. godine zabilježeno 26.736 (OBŽ 1.610) novih slučajeva raka. Od toga je najviše žena u RH oboljelo od raka dojke (3.293, a u OBŽ-u 202), debelog crijeva (1.558, a u OBŽ-u 96) i pluća (1.306, a u OBŽ-u 84) dok je kod muškaraca najviše novooboljelih od raka prostate (2.927, a u OBŽ-u 210), pluća (2.388, a u OBŽ-u 157) i debelog crijeva (2.262, a u OBŽ-u 140). U RH dijagnoza maligne bolesti postavljena je u 97 djece mlađe od 15 godina (32 u dobi od 0-4 godine, 29 u dobi 5-9 godina i 36 u dobi od 10-14 godina) i to 50 slučajeva u dječaka i 47 u djevojčica. Najčešći tipovi raka bile su leukemije (22 slučaja).

Rak je vodeći uzrok prijevremenog mortaliteta u RH i OBŽ-u. U RH je u 2024. godini od raka umrlo 13.016 (OBŽ 865) osoba. Svaka peta osoba koja je umrla od raka bila je mlađa od 65 godina. Najčešći maligni uzroci smrti u muškaraca su rak pluća (1.962, a u OBŽ-u 128), debelog crijeva (1.136, a u OBŽ-u 67) i prostate (862, a u OBŽ-u 52). Najčešći maligni uzroci smrti u žena su rak pluća (1.016, a u OBŽ-u 86), debelog crijeva (797, a u OBŽ-u 53) i dojke (697, a u OBŽ-u 52). U 2023. godini od malignih je bolesti u RH umrlo 13 djece mlađe od 20 godina, 7 dječaka i 6 djevojčica. Najčešći uzrok smrti bili su karcinomi središnjeg i autonomnog živčanog sustava (7 smrti).

Preživljenje od raka u RH je u porastu te petogodišnje preživljenje za osobe kojima je rak dijagnosticiran između 2019. i 2023. godine iznosi 59 %, odnosno 4,1 % više u usporedbi s petogodišnjem preživljenjem za osobe koje su dijagnozu raka dobile između 2014. i 2018. godine. Postoje znatne razlike u preživljenju ovisno o sijelu raka od kojeg je osoba oboljela, pri čemu najviše petogodišnje preživljenje, preko 90 %, bilježimo za rak štitnjače, testisa i prostate, a najniže, ispod 10 %, imaju osobe kojima je dijagnosticiran rak gušterače i rak jednjaka.

Zaključno, iako je rak i dalje jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova, velik se dio slučajeva može spriječiti ili uspješno liječiti pravodobnim usvajanjem zdravih životnih navika, cijepljenjem te redovitim sudjelovanjem u programima ranog otkrivanja, čime svatko od nas može aktivno pridonijeti smanjenju pojavnosti i smrtnosti od ove bolesti.

Izvori:

1. https://cancer-code-europe.iarc.who.int/
2. https://www.who.int/news/item/01-02-2024-global-cancer-burden-growing--amidst-mounting-need-for-services
3. https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2026/02/Bilten-2023.pdf
4. Izvješće o umrlim osobama u Osječko-baranjskoj županiji u 2024. godini
5. https://internationalchildhoodcancerday.org/

Preveo i pripremio:

Alen Imširović, dr. med. specijalist javnozdravstvene medicine