Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze obilježava se svake godine 24. ožujka kako bi se podigla svijest o ovoj zaraznoj bolesti i potaknuli globalni napori za njezino suzbijanje. Datum je odabran u znak sjećanja na 24. ožujka 1882. godine kada je njemački znanstvenik Robert Koch otkrio bakteriju uzročnika tuberkuloze čime je omogućen razvoj dijagnostike i liječenja bolesti. Ipak, tuberkuloza je prisutna u svijetu više od 9000 godina što govori o njezinoj dugotrajnoj prisutnosti i prilagodljivosti kroz ljudsku povijest.
Do sredine 20. stoljeća, pojavnost tuberkuloze se u Sjedinjenim Američkim Državama i Europi znatno smanjila zahvaljujući poboljšanju životnih uvjeta, kvalitetnijoj prehrani i jačanju općeg zdravstvenog stanja stanovništva i pojave učinkovitih terapija. Tada je broj smrtnih slučajeva naglo pao te je do kraja 1980-ih smanjen za više od 90 % u Sjedinjenim Američkim Državama. Napredak u liječenju je bio toliko velik da se smatralo kako je bolest gotovo iskorijenjena, no tuberkuloza se nastavila širiti u mnogim dijelovima svijeta te je 1993. godine proglašena globalnom zdravstvenom izvanrednom situacijom. Danas je i dalje prisutna, ali u znatno manjoj mjeri nego prije nekoliko desetljeća.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u 2024. godini više od 10 milijuna ljudi oboljelo je od tuberkuloze, a više od milijun ljudi izgubilo je život zbog posljedica bolesti. Važnost obilježavanja ovoga dana dodatno naglašava činjenica da se tuberkuloza može spriječiti cijepljenjem, ranim otkrivanjem bolesti, preventivnim terapijama (kod latentnih oblika) kod rizičnih skupina te odgovarajućim liječenjem oboljelih osoba.
U nekim zemljama bolest je i dalje relativno česta zbog postojanja lošijih životnih uvjeta, siromaštva, pothranjenosti, slabijeg pristupa medicinskoj skrbi, kasnog otkrivanja bolesti i nedostatnog financiranja liječenja. Zbog toga tuberkuloza ostaje bolest snažno povezana sa socijalnim i ekonomskim nejednakostima. Općenito, zemlje s visokim prihodima bilježe vrlo niske stope smrtnosti, dok se one s niskim prihodima i dalje suočavaju s velikim teretom bolesti. Ovakvi podaci ukazuju na potrebu za jačom međunarodnom suradnjom i većim ulaganjima u zdravstvene sustave.
Stoga Svjetska zdravstvena organizacija ovogodišnjom temom „Da! Možemo zaustaviti širenje tuberkuloze!“ poziva na odlučno djelovanje s ciljem suzbijanja bolesti. Uz suradnju različitih sektora društva, zaustavljanje tuberkuloze nije samo daleki cilj, nego ostvariva stvarnost.
Tuberkuloza je zarazna bolest koja najčešće zahvaća pluća, a širi se zrakom kada oboljela osoba kašlje, kiše ili govori. Ako se ne otkrije i ne liječi na vrijeme, jedna oboljela osoba može zaraziti velik broj ljudi iz svoje okoline. Iako je bolest danas izlječiva, i dalje predstavlja značajan javnozdravstveni problem u mnogim dijelovima svijeta. Osim zdravstvenih posljedica, bolest predstavlja i velik teret na gospodarskoj i društvenoj razini.
Procjenjuje se da je bakterijom koja uzrokuje tuberkulozu zaraženo oko 25 % svjetske populacije (latentni oblik bolesti), ali će samo manji dio zaraženih osoba razviti aktivni oblik bolesti. Razvoju bolesti podložnije su osobe oslabljenog imunosnog sustava, poput oboljelih od karcinoma, osoba na onkološkoj terapiji te osoba s autoimunim i kroničnim bolestima. Posebno rizičnu skupinu čine osobe koje žive s HIV-om.
Ohrabrujući pokazatelj napretka vidi se u dugoročnom padu stope smrtnosti (mortaliteta). Na svjetskoj razini stopa mortaliteta iznosila je 1980. godine 53,9 smrti na 100.000 stanovnika, dok se do 2023. godine smanjila na 11,6 smrti na 100.000 stanovnika što predstavlja pad veći od 78 %.
Na razini Hrvatske napredak je još izraženiji. Stopa smrtnosti od 1980. do 2023. godine smanjila se za više od 95 % (s 8,4 na 0,4 smrti na 100.000 stanovnika). Pojavnost (incidencija) bolesti također je znatno smanjena (za gotovo 90 %; sa 72,0 slučaja na 100.000 stanovnika 1986. godine na 7,3 slučaja na 100.000 stanovnika 2024. godine).
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za 2024. godinu., u najvećem broju slučajeva bolest je zahvaćala pluća (84,4 % oboljelih). Incidencija tuberkuloze je u Osječko-baranjskoj županiji od 2016. do 2024. općenito bila u padu. Najviša je bila 2016. godine (14,5 slučajeva na 100.000 stanovnika), a najniža 2021. godine s 3,1 slučaja na 100.000 stanovnika. Nakon 2021. godine se bilježe blagi porasti te je 2024. godine iznosila 8,8 slučajeva na 100.000 stanovnika.

Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze stoga služi kao važan podsjetnik da borba protiv ove bolesti i dalje ostaje aktualna i nužna. Kontinuirana edukacija javnosti, pravovremeno otkrivanje i dijagnostika, preventivne mjere i pravodobno liječenje predstavljaju ključne alate u smanjenju širenja tuberkuloze i njezina utjecaja na globalno zdravlje, ali i na društvenu i ekonomsku dobrobit zajednica širom svijeta.
Priredila: Ivona Javorović, dr.med., specijalizant javnozdravstvene medicine
Izvor:
https://www.who.int/campaigns/world-tb-day/2026
https://www.who.int/news-room/facts-in-pictures/detail/tuberculosis
https://ourworldindata.org/the-end-of-tuberculosis-that-wasnt
https://ourworldindata.org/grapher/tuberculosis-death-rates?tab=line&time=1980..2023
Podaci iz Hrvatskog zdravstvenog-statističkog ljetopisa, tablični podaci od 2016. godine do 2024. godine (dostupno na https://www.hzjz.hr/hrvatski-zdravstveno-statisticki-ljetopis/)