Dan borbe protiv tuberkuloze

Uzročnik tuberkuloze, Mycobacterium tuberculosis, otkriven je 24. ožujka 1882. godine. Identifikacija uzročnika bila je važan korak prema kontroli i eliminaciji tuberkuloze. Sto godina kasnije, taj je datum proglašen Svjetskim danom borbe protiv tuberkuloze. Cilj je podići svijest o tuberkulozi i njenom utjecaju na današnji svijet. Tema je ovogodišnjeg Svjetskog dana borbe protiv tuberkuloze 2022. „Uložimo napore u iskorjenje tuberkuloze. Spasimo živote.“ te se pomoću nje naglašava hitna potreba za ulaganjem dodatnih napora i financijskih sredstava kako bismo mogli nastaviti borbu protiv tuberkuloze. Potrebno je osigurati jednake uvjete za prevenciju i liječenje svih osoba koje su izložene tuberkulozi. S uvođenjem ovih promjena, bit će spašeni milijuni života te će se epidemija tuberkuloze privesti kraju.

Prema izvješću Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), od 2017. do 2019. godine pratio se pozitivan trend novooboljelih, no u periodu između 2019. i 2020. prati se negativan trend. Smanjenje broja novooboljelih povezuje se s COVID-19 pandemijom. Razlog je ovog pada stope incidencije  u preopterećenost zdravstvenih sustava novonastalom pandemijom. Budući da osobe zaražene tuberkulozom nisu bile u mogućnosti dobiti pravovremeno liječenje, uslijedio je porast smrti od tuberkuloze – 2020. godine zabilježeno je 1.3 milijuna smrtnih slučajeva u svijetu, od kojih je 214 000 osoba istovremeno bolovalo i od AIDS-a te tuberkuloza ostaje jedan od glavnih zaraznih uzroka smrti. Svjetski napori da se pobijedi tuberkuloza za rezultat imaju procijenjenih 66 milijuna spašenih života u periodu od 2000. godine do danas, no procjene su kako će mortalitet rasti, posljedično pandemiji.

Prema podacima Hrvatskog zdravstveno-statističkog ljetopisa za 2020. godinu, u Hrvatskoj su tijekom 2020. godine zabilježena 183 nova slučaja aktivne tuberkuloze, dok je smrtni ishod zabilježen kod 19 osoba. Najveći udio ukupno oboljelih u 2020. godini čine osobe starije od 70 godina (29%). Postoje značajne razlike u stopi incidencije među pojedinim županijama, od kojih Brodsko-posavska županija ima najvišu stopu incidencije, a Dubrovačko-neretvanska županija najnižu.

Tuberkuloza je bolest koja se može spriječiti i izliječiti. Mycobacterium tuberculosis prenosi se kapljičnim putem kada osoba s plućnim oblikom tuberkuloze kašlje, kiše, priča ili pjeva. Osobe u okolini zaražene osobe tada udišu kapljice te na taj način postaju zaraženi. Kada osoba postane zaražena, bakterija se obično nastani u plućima te se počinje razmnožavati. Iz pluća tada ima mogućnost diseminacije u druge organe, poput bubrega, kralježnice ili mozga. Bitno je naglasiti kako ne postaje svatko bolestan ukoliko ima Mycobacterium tuberculosis. Naime, zaražena osoba može razviti latentnu tuberkulozu ili imati njen aktivni oblik. Oba se stanja mogu liječiti te postoji mogućnost da latentni oblik, ukoliko se ne liječi, prijeđe u aktivni oblik te dovede do smrti što znači da bi se i latentni oblici trebali liječiti. Tuberkulozu može svatko dobiti, no određena medicinska stanja povećavaju rizik od obolijevanja (poput HIV infekcije, imunosupresivne terapije, malignih bolesti, alkoholizma, pušenja, šećerne bolesti, kroničnog zatajenja bubrega, neuhranjenosti,…). Osobe koje borave u zatvorenim ustanovama s velikom populacijom (skloništa za beskućnike, zatvori, bolnice, ustanove za stare i nemoćne) također imaju povišeni rizik od obolijevanja budući da se u takvim uvjetima Mycobacterium tuberculosis može brzo i nesmetano širiti.

Simptomi aktivne tuberkuloze ovise o žarištu gdje se mikobakterija nalazi i razmnožava. Ukoliko je žarište u plućima, tada su simptomi kašalj koji traje duže od 3 tjedna, bolovi u prsima, iskašljavanje krvi ili sputuma. Ostali nespecifični simptomi uključuju umor, slabost, gubitak tjelesne mase, gubitak teka, zimicu, povišenu tjelesnu temperaturu i noćna znojenja.

Prosjek je liječenja tuberkuloze 6 mjeseci te je potrebno korištenje više lijekova istovremeno. Kod novooboljelih, inicijalna faza liječenja traje 2 mjeseca te se tada koriste 4 antituberkulotika. Nakon inicijalne faze započinje stabilizacijska faza trajanja 4 mjeseca tijekom koje se koriste 2 antituberkulotika. Ukoliko je osoba već liječena (no neuspješno) ili je razmaz iskašljaja postao ponovno pozitivan, tada se preporučuje odabrati režim liječenja koji je zasnovan isključivo na testu osjetljivosti provedenom u mikrobiološkom laboratoriju. U slučaju rezistentne tuberkuloze (do koje dolazi ukoliko je liječenje bilo nedovoljno dugo ili se provodilo neodovarajućom kombinacijom lijekova), režim bi liječenja trebao biti kreiran individualno za svakog bolesnika, sukladno rezultatu testa osjetljivosti, komorbiditetima i podnošljivosti, a trebao bi sadržavati barem pet aktivnih lijekova. 

Pripremila: Ivona Javorović, dr.med., specijalizant javnozdravstvene medicine

Izvor: https://www.who.int/campaigns/world-tb-day/2022