Svjetski dan debljine i hrvatski dan osviještenosti o debljini
U ožujku svake godine obilježavamo dva datuma s ciljem upoznavanja stanovništva s problemima koje debljina donosi te o načinima prevencije, dijagnoze i liječenja iste.
Prvi je od ta dva datuma 4. ožujka kada se obilježava Svjetski dan debljine (World Obesity Day), čija je ovogodišnja tema „Razgovarajmo o pretilosti i...“. Tim sloganom želi se istaknuti važnost međusektorske suradnje i razgovaranja o debljini te kako ova tema utječe na živote mladih ljudi diljem svijeta. Globalni internetski događaj na kojega se možete prijaviti ovdje, poslužit će i onima koji donose odluke, rade u agencijama UN-a, akademskoj zajednici, civilnom društvu i vladi da uvide javnozdravstveni značaj problema debljine.
Drugi je datum 16. ožujka kada se (ove godine sedmi puta) obilježava Hrvatski dan osviještenosti o debljini.
Debljina, kojoj je uzrok prekomjerno nakupljanje masnog tkiva u organizmu, najčešće se definira temeljem određivanja indeksa tjelesne mase – ITM (body mass index – BMI) koji se izračunava dijeljenjem tjelesne mase osobe izražene u kilogramima s kvadratom visine izražene u metrima te se svrstava u sljedeće kategorije:
< 18,5 - nedovoljna tjelesna masa (pothranjenost)
18,5 – 24,9 - normalna tjelesna masa
25 – 29,9 - prekomjerna tjelesna masa
30 – 34,9 - debljina (pretilost) 1. stupnja
35 – 39,9 - debljina (pretilost) 2. stupnja
≥ 40 - debljina (pretilost) 3. stupnja
BMI je najčešće korišten pokazatelj debljine među stanovništvom, ali u nekim slučajevima nije objektivan pokazatelj debljine kao što je to primjer kod mišićavih ljudi, a ne pokazuje ni kakav je raspored masnog tkiva u tijelu. Za dodatnu procjenu tipa prekomjerne tjelesne mase i debljine u kliničkoj praksi koristi se mjera opsega struka. Konsenzusom Međunarodne federacije za dijabetes (IDF) definirana je središnja pretilost (visceralna, androidna, oblika jabuke ili debljina gornjeg dijela tijela) kao debljina kod koje osoba ima opseg struka ≥94 cm (za muškarce) i ≥80 cm (za žene).
Uzroci su nastanka debljine genetski i okolišni čimbenici, nepravilna prehrana te smanjena tjelesna aktivnost, a problemi koji nastaju zbog debljine mogu biti neosjetljivost tkiva na inzulin koja vodi k pojavi šećerne bolesti tipa 2, visok krvni tlak i ostali problemi s krvožilnim sustavom (poput srčanog i moždanog udara), poremećaj spolnih funkcija (poput neplodnosti) te razni psihološki, emocionalni i ostali problemi.
Novi Svjetski atlas debljine kojeg je 2023. godine objavila Svjetska federacija za debljinu predviđa kako će, prema trenutnim trendovima, 2035. godine 1,9 milijardi ljudi u svijetu (što je gotovo dvostruko u odnosu na 2020. godinu), a 37% odrasle hrvatske populacije (u odnosu na 27% 2020. godine) živjeti s debljinom što se smatra jako visokim udjelom. Nedjelovanje na području unaprjeđenja prevencije i liječenja debljine moglo bi rezultirati ukupnim ekonomskim posljedicama u iznosu od 3,15 milijardi dolara 2035. godine – više od 3% hrvatskog BDP-a. Ove projekcije ukazuju na značajno povećanje trenutnih razina problema te na važnost donošenja i provedbe nacionalnog akcijskog plana za prevenciju debljine bez kojega će učestalost debljine, zajedno s njenim ekonomskim posljedicama, nastaviti rasti. Debljina u djece u Hrvatskoj posebno brzo raste. Očekuje se da će godišnja stopa rasta debljine u djece u razdoblju od 2020. – 2035. godine iznositi 4,8% što je jako visoka stopa, u usporedbi sa stopom u odraslih koja će iznositi 2,0% i pripada srednjoj do visokoj stopi.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije u 2022. godini u svijetu je bilo 37 milijuna djece mlađe od 5 godina, a više od 390 milijuna djece i adolescenata u dobi od 5 do 19 godina s prekomjernom tjelesnom težinom uključujući 160 milijuna onih koji su živjeli s pretilošću.
75% je među njima bilo onih koji žive u zemljama s niskim i srednjim prihodima. To se događa ponajprije zahvaljujući prehrambenom sustavu koji ne uspijeva isporučiti hranjivu prehranu za djecu i zdravstvenim sustavima koji se ne bave debljinom prije nego što pojedinci obole od popratnih bolesti, a situaciju dodatno pogoršava sveprisutni marketing zbog čega su mnoga djeca diljem svijeta izložena okruženjima koja ne promiču zdravlje, već potiču debljanje. Predrasude i stigma koju mnogi mladi ljudi pogođeni prekomjernom tjelesnom težinom i pretilošću doživljavaju u svakodnevnom životu također štete njihovom mentalnom zdravlju i samopoštovanju.
Jedino pozitivno u objavljenim brojkama Svjetskog atlasa debljine je to da se Hrvatska na svjetskoj ljestvici pripremljenosti za suočavanje s debljinom i nezaraznim bolestima nalazi na visokom 25. mjestu (od 183 analizirane zemlje) zbog dobrog odgovora zdravstvenog sustava na kronične nezarazne bolesti i predanosti implementaciji politika za prevenciju debljine. Upravo je to vjerojatni razlog pada prevalencije prekomjerne tjelesne mase i debljine prema najnovijim podacima Eurostata iz 2022. godine.
Prema navodu Eurostata 2019. godine, Republika Hrvatska od svih je zemalja Europske unije imala najveću prevalenciju osoba s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom. Samo 34% odraslih koji su u Hrvatskoj živjeli 2019. godine imalo je normalnu tjelesnu masu, dok je gotovo dvije trećine osoba (65%) imalo prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. Udio osoba s debljinom iznosio je 23%, a s prekomjernom tjelesnom masom 42%. Pothranjenih osoba bilo je 1%.
Prema najnovijim podacima Eurostata iz 2022. godine udio osoba s debljinom iznosio je 17%, a s prekomjernom tjelesnom masom 41% te se Republika Hrvatska nalazila na 9. mjestu s 58% odraslih osoba koje su imale prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu.
S ovakvim pozitivnim trendom trebamo nastaviti i u budućnosti, a to možemo samo uz odgovorno ponašanje svakog pojedinca pridržavanjem sljedećih preporuka:
Prilagodite prehranu – savjetujte se s vašim liječnikom ili nutricionistom o opcijama koje su najbolje za vas. Izbjegavajte visokokalorične namirnice i u prehranu uvedite što više voća i povrća. Izbjegavajte tvornički prerađene namirnice koje imaju malu ili nikakvu nutritivnu vrijednost, a posebno slatkiše te zaslađene napitke. Mislite na to da alkoholna pića također sadrže kalorije!
Bavite se tjelesnom aktivnošću – krenite manjim intenzitetom radi prevencije ozljeda (i samim tim odustajanja od aktivnosti) te upoznajte vlastite afinitete i mogućnosti (šetnja, trčanje, vožnja bicikla, plivanje, ples,…).
Kontrolirajte vrijednosti krvnog tlaka i šećera u krvi.
Priredio:
Alen Imširović, specijalizant javnozdravstvene medicine
Izvori:
https://www.worldobesityday.org/
https://www.worldobesityday.org/assets/downloads/World_Obesity_Atlas_2023_Report.pdf
https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/sdg_02_10/default/table
Payment options
