Svjetski dan hipertenzije - "Točno izmjerite svoj krvni tlak, kontrolirajte ga, živite dulje"

2005. godine inicirala ga je Svjetska liga za borbu protiv hipertenzije s temom: „Znaj svoje brojke“ a ovogodišnji je slogan "Točno izmjerite svoj krvni tlak, kontrolirajte ga, živite dulje". Cilj obilježavanja Svjetskog dana hipertenzije je podizanje svijesti javnosti, informiranje i edukacija opće populacije o prevenciji, otkrivanju i liječenju hipertenzije te posljedično prevenciji moždanog udara, srčanog udara te drugih srčanih i bubrežnih bolesti.

Hipertenzija je bolest koju karakterizira povišena vrijednost krvnog tlaka. Javlja se kao posljedica poremećene ravnoteže brojnih mehanizama (emocionalne reakcije, fizički napor, autonomni živčani sustav i endokrine žlijezde). Kontrolni mehanizmi koji reguliraju normalan tlak zakazuju i tlak raste iznad normale. Najčešće je hipertenzija nepoznatog uzroka (u više od 90% slučajeva) i nazivamo je primarna hipertenzija. Manje od 10% hipertenzija nastaje kao posljedica drugih bolesti i nazivamo je sekundarna hipertenzija. Bolesti koje mogu uzrokovati hipertenziju su tumori nadbubrežne žlijezde, Cushingov sindrom, bubrežni poremećaji, glomerulonefritis, tromboza bubrežnih vena, okluzija bubrežne arterije, korištenje nekih lijekova, droga, ili drugih kemijskih sredstava, trudnoća ili korištenje oralnih kontraceptiva,  Wilmsov tumor i drugi poremećaji. Hipertenzija je tiha, podmukla bolest, koja godinama ne mora pokazivati nikakve simptome. Najčešće se otkrije slučajno, kada se već manifestiraju oštećenja na srcu, mozgu, bubrezima, očima i krvnim žilama. Komplikacije hipertenzije na srcu, mozgu i bubrezima mogu dovesti do invalidnosti i trajne nesposobnosti te smrti.

Ako se povišeni krvni tlak ne liječi, ili se ne liječi adekvatno, može izazvati otvrdnjavanje i zadebljanje arterija (ateroskleroza) što dovodi do srčanog ili moždanog udara i drugih komplikacija. Kako bi mogao pumpati krv uz povišeni tlak u krvnim žilama, mišić srca se može zadebljati. Zadebljani mišić s naporom pumpa krv kako bi tijelo opskrbilo dovoljnom količinom krvi, a to u konačnici može dovesti do zatajenja srca.

Osobe oboljele od hipertenzije imaju veću vjerovatnost da obole od metaboličkog sindroma. Ovaj sindrom je skupina metaboličkih poremećaja u koje ubrajamo povećani opseg struka, povišene trigliceridi, nisku razinu lipoproteina visoke gustoće (HDL) ili dobrog kolesterola, povišeni krvni tlak i visoke razine inzulina. Što više komponenti sindroma imate, veći je Vaš rizik od razvoja šećerne bolesti, srčane bolesti i moždanog udara. Kod osoba s povišenim krvnim tlakom češće se javlja i otežano pamćenje ili razumijevanje.

Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije hipertenzija je vodeći čimbenik rizika za sveukupnu smrtnost. Povišeni krvni tlak odgovoran je za 13% smrti globalno, a slijede pušenje (9%), povišeni šećer u krvi (6%), fizička neaktivnost (6%) i prekomjerna tjelesna težina (5%). Prema rezultatima „Hrvatske zdravstvene ankete“ iz 2003. godine hipertenziju u Hrvatskoj ima 44,2% stanovništva, a u studiji „Epidemiologija arterijske hipertenzije u Hrvatskoj“ (EHUH) učestalost hipertenzije iznosila je 37,5%. U Hrvatskoj postoje i regionalne razlike u učestalosti hipertenzije;  niža je u mediteranskoj regiji, najniža je u Istri i Hrvatskom primorju (29%), a najviša u sjeverozapadnoj Hrvatskoj (43,5%). Učestalost hipertenzije u europskim se zemljama kreće od 12,8% u Francuskoj do 48,8% u Gruziji.

Iako se hipertenzija relativno lako dijagnosticira, pretpostavlja se da je broj oboljelih mnogo veći. U velikim epidemiološkim studijama zapaženo je da polovica svih oboljelih od hipertenzije uopće ne zna da ima povišeni tlak. Od polovice onih koji znaju za bolest tek pola ih se liječi, no samo pola od njih liječi se dobro i liječenjem postiže normalne vrijednosti tlaka. Dijagnoza hipertenzije postavlja se ako je u tri ili više mjerenja izmjeren krvni tlak viši od 140/90 mmHg. Mjerenja krvnog tlaka potrebno je napraviti u različitim okolnostima tijekom dužeg vremenskog perioda. Ukoliko su izmjerene visoke vrijednosti krvnog tlaka, mjerenja treba ponoviti u kraćem vremenskom periodu, kako bi se dijagnoza postavila što ranije.

Simtomi koji se mogu javiti su: glavobolja, umor, smetenost, promjene vida, mučnina, povraćanje, anksioznost, pretjerano znojenje, bljedilo kože, ili crvenilo lica ili drugih područja, drhtanje mišića, bolovi slični angini pectoris (bolovi u prsnom košu), splenomegalija, krvarenje iz nosa, osjećaj lupanja srca, zvukovi/zujanje u ušima.

Pravodobno liječenje hipertenzije može produljiti očekivano trajanje života i znatno pridonijeti uspjehu primarne i sekundarne prevencije kardiovaskularnih bolesti, te pridonijeti boljoj kvaliteti života. Najnovije europske smjernice naglašavaju važnost tzv. općih mjera u održavanju optimalnoga tlaka, tj. zdravih životnih navika, te se navode upute za započinjanje medikamentoznog liječenja temeljenog na pojedinačnoj procjeni sveukupnog kardiovaskularnog rizika. Tu posebno važnu ulogu ima obiteljski liječnik koji mora na vrijeme prepoznati hipertenziju u svojih pacijenata, te pravodobno započeti s učinkovitim liječenjem. Visoka prevalencija hipertenzije, neuspjeh kontroliranja hipertenzije te rast smrtnosti od bolesti srca i krvnih žila mogu se smanjiti tek povećanjem svijesti svih sudionika procesa liječenja i zbrinjavanja, od bolesnika, liječnika, zdravstvenih fondova do vladinih institucija. Ciljevi liječenja hipertenzije su sniziti krvni tlak ispod vrijednosti 140/90 mmHg, odnosno ispod 130/80 mmHg kod "visoko/vrlo visoko rizičnih" bolesnika.

Svi bi bolesnici s dijagnosticiranom hipertenzijom trebali bi promjeniti životne navike, neovisno o propisanim lijekovima za snižavanje krvnog tlaka. Promjenom životnih navika može se dodatno sniziti krvni tlak, a kontroliraju se i ostali rizični čimbenici za razvoj bolesti srca i krvnih žila i posljedične smrti te se smanjuje doza i broj „antihipertenziva“ u liječenju bolesti. Promjenom životnih navika može se smanjiti rizik za razvoj hipertenzije i u „zdravoj“ populaciji. Čimbenici na koje se može utjecati s ciljem snižavanja vrijednosti krvnog tlaka, a time i ukupnog kardiovaskularnog rizika, a koje preporučuje Europsko kardiološko društvo, su:

• prestanak pušenja
• smanjenje ili uravnoteženje tjelesne težine
• umjerenost u konzumiranju alkohola
• fizička aktivnost
• smanjenje unosa soli
• smanjiti masnoće u prehrani, povećati udio voća i povrća

Istraživanja su pokazala da se pravilom prehranom može smanjiti vrijednosti sistoličkog tlaka za prosječno 5,0 mmHg, redovitom tjelesnom aktivnosti za prosječno 4,6 mmHg, smanjenjem unosa alkohola za 3,8 mmHg, smanjenjem unosa soli za 3,6 mmHg, uz odgovarajući pad vrijednosti dijastoličkog tlaka. Kod nekih će osoba promjene životnih navika izazvati više, a kod nekih manje sniženje vrijednosti krvnog tlaka.

Lijekovi za snižavanje krvnog tlaka mogu se prema mehanizmu djelovanja podijeliti u pet velikih skupina: diuretici, antagonisti kalcijevih kanala, ACE inhibitori, antagonisti angiotenzinskih receptora i beta-blokatori. Oni se koriste samostalno ili u kombinaciji jedni s drugima. Liječnik će odrediti optimalno liječenje Vaše hipertenzije specifičnim lijekom, ili kombinacijom lijekova, prema Vašim osobitostima i karakteristikama Vaše bolesti. Zbog fizioloških specifičnosti, pristup liječenju hipertenzije osobit je za posebne skupine bolesnika (npr. bubrežni bolesnici, dijabetičari, bolesnici koji su preboljeli moždani udar, bolesnici koji su preboljeli srčani udar, „srčani“ bolesnici), u starijih i u trudnica te žena koje primaju hormonsko nadomjesno liječenje ili uzimaju oralnu kontracepciju.

Redovitim uzimanjem propisanih lijekova i pridržavanjem preporuka promjena životnih navika većina će bolesnika s hipertenzijom postići ciljne vrijednosti krvnog tlaka i smanjiti rizik za pobol i smrt od bolesti srca i krvnih žila. Svakodnevno mjerite svoj tlak i vodite dnevnik. Tako ćete i Vi i Vaš liječnik imati više informacija o učinku liječenja.

Izvor:

1. https://www.whleague.org/
2. https://www.hzjz.hr/aktualnosti/svjetski-dan-hipertenzije-17-svibnja-2023/#:~:text=14%3A14-,17.,obilje%C5%BEava%20se%20Svjetski%20dan%20hipertenzije.

pripremila:

izv.prof.prim.dr.sc. Senka Samardžić, dr.med.
specijalist javnog zdravstva