Svjetski dan mentalnog zdravlja

Svjetski dan mentalnog zdravlja obilježava se 10. listopada, a ovogodišnja tema „Čujmo proživljena iskustva: pravi glasovi, prave promjene” (eng. Lived experiences heard: real voices, real change) naglašava važnost slušanja osoba koje se suočavaju s poteškoćama mentalnog zdravlja. Poseban je naglasak ove godine stavljen na uključivanje osoba s mentalnim poteškoćama u donošenje odluka koje se tiču njih samih umjesto da ih se stavlja u pasivnu ulogu u vlastitom životu.

Osobe s mentalnim poteškoćama ne smijemo promatrati isključivo kroz prizmu bolesti i ovisnosti o tuđoj pomoći. Njihova su iskustva neprocjenjiv izvor znanja koji može pridonijeti unaprjeđenju zdravstvenih usluga, sustava podrške i načina komunikacije sa zajednicom. Iako se posljednjih godina u Hrvatskoj pojavljuje sve više stručnjaka po iskustvu (engl. peer specialists ili people with lived experience), njihova je uloga i dalje nedovoljno prepoznata unatoč njezinoj važnosti. Naime, osobe koje su se i same suočile s poteškoćama mentalnog zdravlja raspolažu znanjima i uvidima koji se ne mogu u potpunosti steći teorijskim obrazovanjem ili istraživanjima. Njihova iskustva mogu pomoći u prepoznavanju prepreka u ostvarivanju podrške i oblikovanju usluga koje bolje odgovaraju stvarnim potrebama ljudi.

Dodatni je naglasak ovogodišnje kampanje na nužnosti aktivnog sudjelovanja osoba s mentalnim poteškoćama u donošenju odluka koje utječu na njihov život. To podrazumijeva njihovo uključivanje u planiranje vlastitog liječenja, unaprjeđenje usluga mentalnog zdravlja te oblikovanje načina podrške. Pritom je nužno poštovati dostojanstvo, prava, potrebe i želje svakog pojedinca.

Jedan je od važnih ciljeva ovogodišnje kampanje i razvoj skrbi za mentalno zdravlje u zajednici. Osobama koje se suočavaju s poteškoćama potrebno je omogućiti pristup odgovarajućoj zdravstvenoj i socijalnoj podršci uz očuvanje njihove autonomije i prava na donošenje odluka o vlastitom životu. To znači omogućiti im da, uz potrebnu podršku, sudjeluju u odlukama koje ih se tiču te tako zadrže što veću kontrolu nad vlastitim životom. Takav je pristup usmjeren na osobu: njezine se potrebe promatraju cjelovito, a podrška prilagođava njezinim okolnostima umjesto da se odluke donose bez njezina sudjelovanja, gotovo „po šabloni“ i s mjesta autoriteta.

Važan dio promjena odnosi se i na deinstitucionalizaciju, odnosno postupni prijelaz s dugotrajnog smještaja u psihijatrijskim ustanovama na skrb i podršku u zajednici. Dugotrajni boravak u institucijama može dovesti do izolacije, ograničavanja osobne autonomije i povećanog rizika od povreda ljudskih prava. Ipak, da bi do deinstitucionalizacije došlo, potrebno je razviti kvalitetne i dostupne zdravstvene i socijalne usluge u zajednici, modele stanovanja te druge oblike podrške.

Neke se od ovih promjena mogu činiti složenima i dugotrajnima. Ipak, one promjene kojima možemo pridonijeti već danas ne moraju započeti unutar zdravstvenog ili socijalnog sustava. Svatko od nas može pomoći u stvaranju okruženja u kojem se o mentalnom zdravlju govori otvoreno, bez osuđivanja i stigmatizacije. Slušanje bez predrasuda, pružanje podrške i spremnost na razgovor mogu pomoći osobi da se osjeti prihvaćeno i sigurno te da lakše potraži pomoć kada joj je potrebna.

U konačnici, Svjetski dan mentalnog zdravlja je prilika da se podsjetimo kako kvalitetna skrb ne podrazumijeva samo liječenje poteškoća, već i poštovanje osobe, njezinih prava i životnog iskustva. Stvaranje društva u kojem se svatko može osjećati saslušano, prihvaćeno i uključeno zahtijeva kontinuiran trud zdravstvenog sustava, institucija, stručnjaka i cijele zajednice. Tek kada osobama s poteškoćama mentalnog zdravlja omogućimo da se njihov glas doista čuje i uvaži, možemo graditi podršku koja odgovara njihovim potrebama i pridonosi kvalitetnijem životu.

Priredila: Ivona Javorović, dr.med., specijalistica javnozdravstvene medicine

Izvor: https://www.who.int/campaigns/world-mental-health-day/2026