Svjetski dan sluha

Od 2007. godine se 3. ožujka obilježava Međunarodni dan sluha. Ovaj dan je posvećen podizanju svijesti i poticanju brige o uhu i sluhu. Cilj obilježavanja ovog dana stavljanje je naglaska na važnost pravilnog i sigurnog slušanja, budući da na taj način možemo zadržati dobar sluh tijekom cijelog života. Naročito se želi pažnja usmjeriti na gubitke sluha koji su uzrokovani bukom, ponajviše korištenjem slušalica i pametnih telefona, no i na izloženost glasnoj glazbi na zabavama, kafićima i noćnim klubovima. Obilježavanjem ovog Dana pažnja se usmjerava i na promicanje aktivnosti koje doprinose prevenciji gubitka sluha te unaprjeđenju zdravlja uha, kao i na važnost rane detekcije oštećenja sluha. Pomoću intervencija koje preveniraju, identificiraju i pomažu pri rješavanju problema sa sluhom se manje opterećuje zdravstveni sustav, istovremeno donoseći bolju individualnu kvalitetu života.

Svjetski dan sluha 2023. naglašava važnost integracije skrbi za uho i sluh u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, kao bitnoj komponenti univerzalne zdravstvene zaštite.

Ključne poruke:
• poteškoće sa slušnim organima i sluhom jedan su od najčešćih problemima u zajednici
• više od 60% poteškoća se može identificirati i riješiti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti
• integracija skrbi za slušne organe i sluh u usluge primarne zdravstvene zaštite moguća je kroz obuku i izgradnju kapaciteta na ovoj razini
• Svjetska zdravstvena organizacija će objaviti novi priručnik za obuku - Priručnik za obuku u primarnoj zaštiti uha i sluha. Priručnik će biti popraćen priručnikom za trenere i drugim resursima zajednice.

Oštećenja sluha dijelimo u dvije kategorije: gluhoću (stečena i urođena; djelomična i potpuna) te nagluhost (perceptivna, konduktivna i mješovita).
Potpuna gluhoća (anakuzija) definira se kao potpuni gubitak sluha, tj. gluhoća za sve slušne nadražaje, dok osobe s djelomičnom gluhoćom imaju i dalje prisutnu percepciju za određene tonove, no izgubile su sluh na govornim frekvencijama (iznad 91dB) stoga je onemogućena komunikacija na temelju slušanja (unatoč tome što postoje ostaci sluha kod osobe).
Stečena gluhoća uzrokovana je vanjskim faktorima (poput kronične infekcije uha, meningitisa, pušenjem, otosklerozom, cerumenom, traumom uha, glasnim zvukovima, ototoksičnim lijekovima i/ili tvarima, progresivnim genetskim gubitkom sluha,…), dok je urođena uzrokovana genetskim poremećajima, raznim sindromima, infekcijama tijekom trudnoće, prijevremenim rođenjem djeteta,…
Nagluhost je termin kojim obilježavamo poteškoće u sluhu koje mogu biti varijabilne – od lakših do težih, ovisno o tome koliko je sluha ostalo u govornim frekvencijama. Osobe koje su nagluhe obično imaju poteškoće u komunikaciji putem govora.
Procijenjeno je kako preko 5% svjetske populacije ima poteškoća sa sluhom (432 milijuna odraslih te 34 milijuna djece). Gotovo 80% osoba s oštećenjem sluha žive u državama s niskim ili srednjim razvojem. Prevalencija oštećenja sluha raste s godinama – kod osoba starijih od 60 godina, čak 25% osoba imaju oštećenje sluha. Zbog nesigurnih i opasnih načina za slušanje (primjerice na sportskim događanjima, slušanja glasne glazbe, preglasnih projekcija u kino dvoranama) koje prakticiraju mladi, čak preko 1 milijarde mladih odraslih osoba je rizično za razvoj trajnog gubitka sluha koji se mogao spriječiti.

Prema podacima Svjetske federacije gluhih, u svijetu živi 72 milijuna gluhih osoba. Prema podacima Registra osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj živi 17.679 osoba s težim gubitkom sluha, a u Osječko-baranjskoj županiji 1.226 osoba s oštećenjem sluha (stanje 1.9.2022.)..
Velik je dio oštećenja sluha mogao biti spriječen kroz javnozdravstvene akcije i kliničke intervencije budući da je uočeno kako je 60% oštećenja sluha kod djece moglo biti spriječeno implementiranjem pravovaljanih i pravodobnih mjera. Nekoliko je načina na koje možete spriječiti oštećenje sluha uzrokovano bukom:
- učiti majku i djecu dobrim praksama (poput izbjegavanja mjesta s bukom)
- imunizacija
- racionalno korištenje lijekova kako bi se smanjilo oštećenje sluha uzrokovano ototoksičnim lijekovima
- pravovremena identifikacija i liječenje bolesti uha; redovito provjeravajte sluh
- genetsko savjetovanje
- sigurne strategije slušanja kako bi se smanjila izloženost buci (izbjegavajte glasne zvukove, slušanje glazbe preko slušalica, zaštitite uši tijekom glasnih aktivnosti/događaja)

Postojanje sljedećih simptoma može sugerirati da imate poteškoće sa sluhom ili oštećen sluh. Ukoliko imate neke od navedenih simptoma, javite se svom liječniku radi daljnje dijagnostičke obrade:
- morate zamoliti da vam se ponovi ono što je rečeno
- pojačavate razinu glasnoće na radiju ili televizoru
- s poteškoćama pratite razgovor u bučnim okruženjima ili preko telefona
- imate zujanje ili šum u ušima
- otežano čujete zvukove poput zvonjave telefona, alarma ili zvona na vratima
- okolina vam napominje da preglasno govorite

priredila: izv.prof.prim.dr.sc. Senka Samardžić, dr.med. specijalist javnog zdravstva