Svjetski dan svjesnosti o autizmu
Svjetski dan svjesnosti o autizmu obilježava se 2. travnja prema odluci Ujedinjenih naroda već 16. godinu za redom dok je cijeli mjesec travanj u nekim zemljama posvećen podizanju svjesnosti o poremećajima iz autističnog spektra. Savez udruga za autizam ove godine obilježava Svjetski dan svjesnosti o autizmu uz slogan NISMO NEVIDLJIVI. Ovaj slogan, koji će biti zajednički mnogim organizacijama u području autizma diljem Europe, jasno ukazuje na probleme i izazove s kojima se suočavaju autistične osobe u Republici Hrvatskoj.
Autizam je poremećaj mozga koji utječe na komunikaciju i način odnošenja prema drugim ljudima. Ljudi s autizmom imaju problem s razgovaranjem i povezivanjem s drugim ljudima. Riječ autizam odnosi se na čitav spektar povezanih problema. Zato ih liječnici nazivaju poremećajima autističnog spektra. Američki psihijatar Leo Kanner 1943. godine uočio je neobična ponašanja kod jedanaestero djece. Za opis ovog sindroma koristio je termin „autizam“ koji je označavao povlačenje u svijet mašte. Poremećaj iz spektra autizma složen je poremećaj karakteriziran poteškoćama u socijalnim i jezičnim vještinama, komunikaciji, učenju i motorici. Pojam „spektar“ odnosi se na širok raspon simptoma i ozbiljnosti. Svako dijete zasebno je i specifično stoga se ne može odrediti točna dob prepoznavanja prvih znakova, međutim najčešće se prepoznaje već u ranom djetinjstvu – između 2. i 3. godine života, a ponekad i ranije. Poseban oblik autizma – atipični autizam, započinje kasnije u djetinjstvu, većinom do dvanaeste godine života. Autizam je poremećaj koji traje cijeli život i ne može se izliječiti, no adekvatna terapija značajno povećava funkcionalnost i produktivnost pojedinca te poboljšava kvalitetu života. Ovi simptomi počinju u mladoj dobi često kada je vaše dijete tek dojenče. Važno je aktivno pratiti razvoj djeteta te što prije potražiti stručnu procjenu ukoliko dijete u nekom trenutku razvoja počne pokazivati neke od navedenih simptoma. S obzirom da je poremećaj vrlo složen te da simptomi i njihova težina variraju, vjerojatno postoji više uzroka u kojima su genetika i okoliš u interakciji. Nekoliko različitih gena uključeno je u poremećaj iz spektra autizma. Kod neke djece autizam može biti povezan s genetskim poremećajem poput Rettovog sindroma (progresivni neurorazvojni poremećaj) ili sindroma fragilnog X kromosoma (najčešći nasljedni oblik mentalne retardacije) dok kod druge djece rizik za razvoj autizma mogu povećati druge mutacije na kromosomima.
Socijalna interakcija i komunikacija često predstavljaju veliki izazov za osobe s autizmom. Neki od znakova poteškoća kod djeteta mogu biti:
- izbjegava kontakt očima;
- ne odaziva se na vlastito ime;
- ne razgovara;
- neprestano ponavlja riječi ili fraze;
- ne pokazuje emocije poput sreće, tuge, iznenađenja ili pretjerano reagira na određenu situaciju ili predmet;
- ne dijeli interese s drugima (npr. dijete nikad ne pokazuje predmet koji mu se sviđa, ne izražava interes prema nečemu,…);
- ne prepoznaje tuđe emocije;
- ne primjećuje ostale vršnjake i nikada se ne igra s njima;
- ne razumije složena pitanja ili upute.
Svako se dijete razvija svojim ritmom te među djecom postoje individualne razlike pa treba biti oprezan kod dijagnosticiranja. Svrha je terapije smanjiti izražaj simptoma koji ometaju svakodnevno funkcioniranje i kvalitetu života. S obzirom da autizam drugačije utječe na svako dijete, potreban je individualan pristup. Iz tog razloga terapije obično uključuju više profesionalaca koji su usmjereni prema pojedincu. Terapija se može provoditi u obrazovnom, zdravstvenom, društvenom ili kućnom okruženju ili u kombinaciji. Simptomi su uglavnom doživotni. Osobe s autizmom i nižom inteligencijom vjerojatno će trebati više podrške u svojoj odrasloj dobi.
Autizam se liječi:
- bihevioralnom terapijom za razvijanje socijalnih vještina;
- posebnim obrazovanjem u školi;
- ponekad lijekovima, kao što su selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI) ili drugi lijekovi koji bi mogli pomoći da se djeca prestanu ozljeđivati;
Važno je znati:
- djeca s autizmom često imaju neobična, ponavljajuća ponašanja, ograničene interese i slijede stroge rutine;
- autizam počinje u djetinjstvu i obično se primijeti prije dobi od 2 godine;
- djeca s blagim simptomima ne moraju biti dijagnosticirana sve dok ne krenu u školu;
- autizam se razlikuje od niske inteligencije (intelektualne teškoće);
- autizam nije uzrokovan cjepivima ili lošim roditeljstvom!
Priredila: Azra Damjanov Štefančić, bacc.med.techn.
Izvori:
Payment options
