17. svibnja - Svjetski dan hipertenzije

„Mjerite pravilno svoj krvni tlak, kontrolirajte ga i živite duže!“

Svjetski dan hipertenzije svake se godine tradicionalno obilježava 17. svibnja. Budući da se radi o bolesti velikog javnozdravstvenog i kliničkog značaja, potrebno je educirati građane o hipertenziji i podići svijest o istoj. Ciljevi su obilježavanja ovog dana osvješćivanje građana, upoznavanje populacije s rizicima koje donosi hipertenzija, sprječavanje komplikacija ove bolesti te informiranje stanovništva o načinima prevencije. Ovogodišnji je moto Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) „Mjerite pravilno svoj krvni tlak, kontrolirajte ga i živite duže!“, a posebno je usmjeren na stanovništvo područja niskog i srednjeg dohotka u kojima živi čak 82% osoba koji boluju od hipertenzije.

Hipertenzija je definirana kao trajno povišenje sistoličkog krvnog tlaka (≥140 mmHg) i/ili dijastoličkog krvnog tlaka (≥90 mmHg) te se smatra vrlo bitnim faktorom rizika za pojavu kardiovaskularnih incidenata (poput moždanog i srčanog udara, zatajenja srca). Način na koji hipertenzija uzrokuje ove bolesti je sljedeći: kada je krvni tlak povišen, tada srce mora jače pumpati krv kroz tijelo čime se povećava rizik za razvoj oštećenja srca i krvnih žila u bitnim organima poput mozga i bubrega. Zbog toga je povišeni krvni tlak jedan od glavnih uzroka bolesti bubrega te može ubrzati pojavu demencije.

Čimbenici koji povećavaju rizik za razvoj hipertenzije su brojni, no na neke se od njih može utjecati te posljedično smanjiti rizik za nastanak bolesti. Neki od čimbenika koji se mogu modificirati su pušenje, nedovoljna tjelesna aktivnost, prekomjerna tjelesna masa, pretilost, masna i slana prehrana, prekomjeran unos soli i alkohola, nedovoljan unos povrća i voća te stres dok na obiteljsku sklonost prema povišenom krvnom tlaku, dob preko 65 godina i već postojeće druge bolesti (šećerna bolest, bolesti bubrega) ne možemo utjecati.

Znakovi i simptomi koji se mogu pojaviti u početku bolesti ne smiju se zanemariti (iako kod većine osoba ova bolest ne uzrokuje nikakve poteškoće) jer je bolest potrebno početi liječiti što prije kako bi se spriječile komplikacije. Neki su od simptoma: glavobolje u jutarnjim satima, krvarenja iz nosa, nepravilan rad srca, poteškoće vida, vrtoglavice, zujanje u ušima, umor, mučnina, povraćanje, zbunjenost, anksioznost, bolovi u prsima te tremor mišića.

U Europi, više od 150 milijuna ljudi boluje od hipertenzije te se procjenjuje kako će se do 2025. godine postotak broja ljudi koji boluju od hipertenzije povećati za 15 do 25%. Iako se značajni napori ulažu u liječenje hipertenzije, i dalje su procjene kako ≥40% populacije koja boluje od hipertenzije nije adekvatno kontrolirana. Nažalost, dio građana koji boluju od hipertenzije nisu ni svjesni svoje bolesti stoga ju ni ne liječe – za nju često saznaju tek nakon preboljenja moždanog ili srčanog udara koji je nastao kao posljedica hipertenzije. Prema podacima Eurostata za 2019. godinu, u kojima se uspoređuju podaci za zemlje Europske Unije, Hrvatska je na prvom mjestu u prevalenciji hipertenzije. Naime, u Hrvatskoj čak 37% stanovništva boluje od hipertenzije (38% žena te 36% muškaraca), a prema Izvješću o umrlim osobama u Hrvatskoj u 2020. godini, bolesti cirkulacijskog sustava (uključujući ishemičnu bolest srca, cerebrovaskularne bolesti, hipertenzivnu bolest, aterosklerozu te insuficijenciju srca) bile su vodeći uzrok smrtnosti, prouzročivši 40% smrtnih slučajeva te godine.

U preventivne mjere ubrajaju se: smanjenje unosa soli (manje od 5g dnevno), konzumacija više povrća i voća, redovita fizička tjelovježba, prestanak pušenja, smanjenje unosa alkohola, ograničenje unosa slane i masne hrane. Dobrom kontrolom vrijednosti krvnog tlaka mogu se prevenirati komplikacije. Potrebno je smanjiti stres te se naučiti nositi s njim, promijeniti štetne životne navike, redovito mjeriti krvni tlak te ga tretirati lijekovima prema preporuci liječnika.

Pripremila: Ivona Javorović, dr. med., specijalizant javnozdravstvene medicine