Međunarodni dan medicinskih sestara/tehničara obilježava se 12. svibnja, u spomen na datum rođenja začetnice modernog sestrinstva, bolničarke Florence Nightingale. Svake godine Međunarodno vijeće medicinskih sestara (ICN) određuje temu, a za 2024. godinu tema je „Naše medicinske sestre. Naša budućnost. Ekonomska moć skrbi.“
Unatoč tome što je neizostavni dio zdravstvene skrbi, sestrinstvo se često suočava s financijskim ograničenjima i društvenim podcjenjivanjem. Međunarodno vijeće medicinskih sestara(ICN) 2024. godine ima za cilj preoblikovati percepcije, promovirati medicinske sestre/tehničare s pozicije nevidljivih do neprocjenjivih u očima javnosti i svih onih koji donose odluke koje utječu na financiranje i pružanje zdravstvene skrbi. Strateško ulaganje u sestrinstvo može donijeti značajne ekonomske i društvene koristi.
Danas sestrinstvo kao zanimanje, prema studiji koju je provela Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), čini 59 % zdravstvenog sektora širom svijeta.
Sestrinstvo je jedna od najvažnijih profesija suvremenog društva te jedan od temelja medicine kao znanosti. Sestrinstvo je jedan od aspekata medicine kojeg strojevi i tehnologija nikada neće moći zamijeniti, zbog čega je upravo ova profesija primorana napredovati paralelno s napretkom tehnologije, kako bi se u skrbi za pacijente zadržao taj ljudski faktor, odnosno emocionalna potpora koja pacijentima ponekad znači čitav svijet.
Pandemija Covid-19 pokazala je kako su medicinske sestre u Hrvatskoj, ali i u svijetu, sposobne za adekvatno prihvaćanje novih izazova, znanja i iskustava, brzo prilagođavanje situaciji, čime su još jednom dokazale svoju posebnost i važnost.
Potreba za sestrinstvom je konstanta i sveopća, njihova njega nije ograničena nečijim godinama, kulturnim distancama ili socijalnim statusom, a pomoć je usmjerena ka pojedincu, obiteljima i zajednici. One unapređuju okruženje u kome rade, dostavljaju neophodne informacije svakom pacijentu i aktivno sudjeluju u praksi u bolnici, ambulanti, domu ili na terenu.
Trendovi u sestrinstvu današnjice su sveobuhvatni, kao i sama profesija. S aspekta neposredne skrbi za pacijenta, svakako je stavljanje pacijenta u središte fokus. Ukoliko se promatraju trendovi obrazovanja medicinskih sestara današnjice, oni su svakako usmjereni prema postizanju većeg stupnja obrazovanja, s obzirom na neupitnu spregu između stjecanja znanja i vještina u teoriji s neposrednim pružanjem zdravstvene zaštite u praksi. Tako danas s ponosom možemo istaknuti da imamo medicinske sestre sa završenim petogodišnjim studijima, kao i onih s doktorskim studijima.
Za bolju budućnost sestrinske profesije potrebno je kontinuirano ulagati napore u rješavanje postojećih problema, razvijati i dopunjavati Zakone sukladno napretku i kompetencijama sestara, razvijati bolju komunikacija s regulatornim tijelima, sudjelovati u međunarodnim projektima, poticati znanstveni i istraživački rad, razvijati profesiju u skladu s realnim potrebama stanovništva, imati samostalnost u razvoju te prepoznavati važnost sestrinske struke prema stupnju obrazovanja.
Ulaganje u ostvarenje ciljeva razvoja sestrinstva nije povezano samo s boljitkom položaja medicinskih sestara, već je usko povezano i sa kvalitetom skrbi za pacijente, ali i hvatanja u koštac s globalnim zdravstvenim izazovima te poboljšanja globalnog zdravlja za sve.
Iako su medicinske sestre/tehničari srž zdravstvene zaštite i ključ održavanja zdravstvenog sustava, ponavljajući je trend nedostatak istih. Postoji čitava lepeza lokalnih, nacionalnih i globalnih programa i strategija koje bi trebale riješiti mnogobrojna pitanja vezana uz sestrinsku struku, kako bi se sestrinska profesija proširila i bila na razini koja zadovoljava potrebe pacijenata, ali i integriteta sestrinstva.
Pripemila: Martina Polčić, mag.med.techn.
Izvori: https://www.icn.ch/