Svjetski dan šećerne bolesti

13 stu 2024

Svjetski dan šećerne bolesti (dijabetesa) svake se godine obilježava 14. studenog, na rođendan Sir Fredericka Bantiga, koji je zajedno s Charlesom Bestom 1922. otkrio inzulin, a postao je službeni dan Ujedinjenih naroda 2006. godine.

Prema Međunarodnoj organizaciji za šećernu bolest 36% osoba sa šećernom bolesti iskusilo je različite oblike stresa zbog svoje bolesti, 63% njih živi u strahu za svoju dobrobit jer se boje razvoja komplikacija povezanih sa šećernom bolesti, a 28% njih teško ostaje pozitivno u odnosu na svoje stanje. Stoga je u razdoblju u razdoblju 2024. – 2026. godine tema kampanje „Razgovarajmo o dobrobiti za bolji život sa šećernom bolesti“ (engl. „Let’s talk about well-being for a better diabetes life“). Kampanjom se želi ukazati kako šećerna bolest može utjecati na svaki segment života oboljele osobe i na taj način negativno utjecati na ukupno zdravlje i dobrobit i stoga potpora za oboljele treba biti prioritet u skrbi za osobe sa šećernom bolesti kako bi svatko tko ima šećernu bolest mogao živjeti dobro i kvalitetno.

Svjetska zdravstvena organizacija na ovaj dan koristi priliku za podizanje svijesti o šećernoj bolesti kao kritičnom globalnom javnozdravstvenom problemu i naglašavanje zajedničkih i pojedinačnih radnji potrebnih za poboljšanje prevencije i dijagnostike, a ove godine tema je „Rušenje prepreka, premošćivanje jazova“ (engl. „Breaking Barriers, Bridging Gaps“) kojom se podupire predanost smanjenju rizika od šećerne bolesti i osiguravanje da svi ljudi kojima je dijagnosticirana šećerna bolest imaju pristup pravednom, sveobuhvatnom, pristupačnom i kvalitetnom liječenju i skrbi.

Broj osoba sa šećernom bolesti u svijetu sa 108 milijuna u 1980. povećao se na 422 milijuna u 2014. godini, a veći je porast zabilježen u zemljama s niskim i srednjim primanjima u kojima trenutno živi 3 od 4 osobe sa šećernom bolesti. Danas u svijetu od šećerne bolesti boluje 537 milijuna ljudi u dobi od 20 do 79 godina, a procjenjuje se da će taj broj narasti na 643 milijuna do 2030. godine, a 783 milijuna do 2045. godine. Još 541 milijun ljudi boluje od poremećaja podnošenja glukoze (pred dijabetes) zbog kojega imaju vrlo veliku vjerojatnost obolijevanja od šećerne bolesti tipa 2. Gotovo svaka druga osoba ne zna da je oboljela od šećerne bolesti. U svijetu prema brojci od 6,7 milijuna umrlih od šećerne bolesti u 2021. godini svakih 5 sekundi od šećerne bolesti umire 1 osoba, a gotovo polovina mlađa je od 60 godina.

Međunarodna organizacija za šećernu bolest procjenjuje da u Europi živi 61 milijun osoba sa šećernom bolesti, odnosno da 1 od 11 osoba starijih od 25 godina ima šećernu bolest (10.3% muškaraca i 9.6% žena starijih od 25 godina). Prevalencija šećerne bolesti povećava se u svim dobnim skupinama, većinom zbog povećanja prekomjerne tjelesne težine i debljine, nezdravih prehrambenih navika, fizičke neaktivnosti i socioekonomskih nedostataka pa se tako procjenjuje da će se broj osoba sa šećernom bolesti povećati na 67 milijuna 2030. godine.

U Republici Hrvatskoj 2023. godine prema prvim podacima CroDiab registra (Nacionalni registar osoba sa šećernom bolešću) registrirano je 395.058 osoba s dijagnozom šećerne bolesti. Ranija istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj tek 60% oboljelih osoba ima postavljenu dijagnozu tako da je procijenjeni ukupni broj oboljelih veći od 600.000.

Prema podacima za Osječko-baranjsku županiju 2023. godine, šećerna bolest bila je na trećem mjestu od deset vodećih uzroka smrti s 302 umrle osobe odnosno 8,4% svih umrlih osoba i to 168 ili 9,2% svih umrlih žena i 134 ili 7,5% svih umrlih muškaraca. Broj umrlih od šećerne bolesti u OBŽ-u utrostručio se u posljednjih 10 godina.

Većina oboljelih od šećerne bolesti boluje od šećerne bolesti tipa 2, bolesti koja se u 80% slučajeva može spriječiti promjenom životnih navika. Budući da jedan od dvoje oboljelih u svijetu nema postavljenu dijagnozu šećerne bolesti, rano otkrivanje i liječenje najvažniji su u sprječavanju nastanka komplikacija ove bolesti stoga su podizanje svijesti o znakovima, simptomima i rizičnim čimbenicima od velike važnosti za pravovremeno otkrivanje šećerne bolesti. Osoba sa šećernom bolesti ne ispoljava simptome rano, stoga je vrlo važno redovito kontrolirati svoju razinu šećera u krvi, osobito ako je prisutan neki od rizičnih čimbenika koji povećavaju vjerojatnost za obolijevanje od šećerne bolesti.

Rizični čimbenici koje ne možete promijeniti, a povećavaju rizik od nastanka šećerne bolesti tipa 2:

starija životna dob (iznad 45 godina života)
osoba sa šećernom bolesti u obitelji
sindrom policističnih jajnika
dijagnoza gestacijskog dijabetesa u trudnoći

Rizični čimbenici za nastanak šećerne bolesti tipa 2 na koje možete utjecati:

prekomjerna tjelesna težina i pretilost
nezdrava prehrana
nedovoljno tjelesne aktivnosti (manje od 3 puta tjedno)
pušenje

Provjerite svoju razinu šećera u krvi ako:

niste kontrolirali razinu šećera u krvi u protekle dvije godine
ste stariji od 50 godina
imate povećan indeks tjelesne mase (iznad 25)
imate osobu sa šećernom bolesti u obitelji
imate povišene vrijednosti krvnog tlaka i/ili masnoća u krvi
imate sindrom policističnih jajnika
ste imali povišene razine šećera u krvi u trudnoći i/ili ste rodili dijete porođajne težine veće od 4kg

Simptomi i znakovi koji mogu upućivati na prisutnost šećerne bolesti:

pojačano žeđanje
učestalo mokrenje
pojačana glad
umor
zamućen vid
usporeno cijeljenje rana
smanjenje osjeta i trnci u šakama i stopalima

Ako Vam je dijagnosticirana šećerna bolest vrlo je važno redovito se kontrolirati kod liječnika unatoč dobrom osjećanju čak i ako nemate tegoba kako bi se razvoj kasnih komplikacija šećerne bolesti usporio ili potpuno zaustavio. Na kontrolama će liječnik uvidom u Vaše zdravstveno stanje znati treba li Vam prilagoditi, dodati ili promijeniti terapiju. Osim specifičnih kontrola koje inače provodi liječnik, važno je obaviti godišnju dijabetičku kontrolu jer se tako dobije kompletna slika Vašeg zdravstvenog stanja. Opširnije informacije o tom pregledu nalaze se na informativnom letku Godišnja dijabetička kontrola. Informirajte se koliki je Vaš rizik od razvoja šećerne bolesti tipa 2 i kako ga smanjiti pomoću Upitnika za procjenu rizika od razvoja šećerne bolesti tipa 2.

Svjetski dan šećerne bolesti ove smo godine obilježili kao suorganizatori sa Zavodom za endokrinologiju KBC-a Osijek, Domom zdravlja Osijek, CROMSIC udrugom Medicinskog fakulteta Osijek, Medicinskom školom Osijek i Lions Clubom GEA pod organizacijom Društva za zaštitu od dijabetesa Osijek mjerenjem glukoze u krvi (GUK), glikoziliranog hemoglobina (HbA1c) i krvnog tlaka, savjetovanjem o prevenciji šećerne bolesti zdravim životnim navikama te podjelom edukacijskog materijala vezanog uz šećernu bolest u TC Portanova 9. 11. 2024. od 10 do 13h kada su kod 59 građana izmjerene vrijednosti GUK-a, HbA1c i krvnog tlaka te savjetovane one osobe s povišenim vrijednostima o daljnjoj kontroli vrijednosti i posjeti liječniku obiteljske medicine.