Pretraga
Zavod
    Izbornik Zatvori
    Natrag

    Svjetski dan štitnjače

    20 svi 2024

    Svjetski dan štitnjače obilježava se diljem svijeta svake godine 25. svibnja s ciljem podizanja svijesti o bolestima štitnjače, s posebnim naglaskom na pravovremenu dijagnostiku, liječenje i prevenciju. Posvećen je svim ljudima s bolestima štitnjače te svim istraživačima i liječnicima koji proučavaju i liječe bolesti štitnjače.

    Štitnjača je mala endokrina žlijezda veličine oko pet centimetara. Smještena je s prednje strane vrata, a oblikom, zbog svoja dva režnja spojena u sredini, nalikuje leptiru. Štitnjača putem hormona koje proizvodi utječe na gotovo sve metaboličke procese u tijelu. Dva osnovna hormona štitnjače su tiroksin (T4) i trijodtironin (T3). Njihovu proizvodnju regulira hormon hipofize tireotropin (TSH). Ako se smanji produkcija T3 i T4 hipofiza proizvodi veću količinu TSH nastojeći stimulirati štitnjaču na pojačan rad. Ako štitnjača to ne može učiniti, razina TSH sve više raste što može dovesti do gušavosti (povećanja štitnjače). Jod je sastavni dio hormona štitnjače, unosi se hranom (jodirana sol, morski plodovi, mliječni proizvodi). Umor, porast ili nagli gubitak tjelesne mase, bolovi u mišićima, nakupljanje i zadržavanje tekućine, netolerancija prema hladnoći ili vrućini, migrene, afte - neki su od simptoma koji upućuju na poteškoće u radu štitnjače.

    Bolestima štitnjače često su pridružene i druge bolesti žlijezda s unutarnjim lučenjem, autoimune bolesti, srčane bolesti, problemi u trudnoći, depresija, kronični stres, anksioznost. Najučestalije bolesti štitnjače su guša (struma) koja nastaje uslijed nedostatka joda, tireoiditisi (upalne bolesti štitnjače), Grawes-Basedowljeva bolest, hipotireoza i hipertireoza, Hashimotov tireoiditis (autoimuna bolest).

    Mnogi poremećaji rada štitnjače su česti i lako se mogu liječiti, ali te bolesti često ostanu nedijagnosticirane. Prepoznavanje poremećaja štitnjače kao nezarazne kronične bolesti moglo bi pomoći u osiguravanju bolje dijagnoze i skrbi. Unatoč tome, ne postoji nikakva politika Svjetske zdravstvene organizacije, izuzev one koja se odnosi na nedostatak joda, koja bi se nosila s rastućom prevalencijom bolesti štitnjače. Glavni čimbenici nastanka poremećaja rada štitnjače su genetika, način života - nepravilna prehrana, pušenje, stres te osobito važna razdoblja za žene - trudnoća i menopauza. Spol je ključni čimbenik rizika za poremećaje štitnjače jer su 10 puta češći kod žena nego kod muškaraca, a jedna od osam žena razvit će poremećaj rada štitnjače tijekom života. Rješavanje problema bolesti štitnjače također je rješavanje neravnopravnosti spolova u zdravstvenoj skrbi. Premda su neki čimbenici rizika uglavnom izvan naše kontrole, postoje drugi čimbenici protiv kojih možemo nešto učiniti, poput pušenja i nezdrave prehrane – dva ključna čimbenika rizika za “velikih pet” nezaraznih kroničnih bolesti.

    Rak štitnjače je najčešća zloćudna bolest endokrinog sustava. Žene čine gotovo 80 % svih novih slučajeva i 63 % smrti zbog raka štitnjače.  Prema posljednjim podacima Registra za rak, u 2021. godini od raka štitnjače oboljela je 712 osoba, od čega 531 žena i 181 muškarac. Incidencija je u stalnom porastu, oko 5 % godišnje u posljednjih 20 godina. Uzrok tome su sve češći ultrazvučni pregledi štitnjače, koji u velikom broju slučajeva otkriju lokalizirane karcinome. Povećana je i prevalencija nekih rizičnih čimbenika, kao što je pretilost. Ostali čimbenici rizika uključuju izlaganje ionizirajućem zračenju, obiteljsku anamnezu raka štitnjače, niski sadržaj joda u prehrani, sniženu razinu D vitamina i određene rijetke nasljedne sindrome.

    Prosječno godišnje od raka štitnjače umire 35 osoba, od čega oko 60 % žena. U usporedbi s većinom drugih čestih sijela raka, rak štitnjače ima vrlo visoko petogodišnje preživljenje, oko 85% kod muškaraca i 90% kod žena. Ova se bolest može pojaviti u bilo kojoj dobi; kod žena se češće javlja u četrdesetim i pedesetim godinama života, dok je u muškaraca češća u pedesetim i šezdesetim.

    „Kako bi program nezaraznih kroničnih bolesti bio inkluzivniji i bavio se rodnom nejednakošću u zdravlju, osobe s poremećajima rada štitnjače ne smiju biti zapostavljene.” 

    Izvori: https://www.healthhub.hr/hrvatska-udruga-za-bolesti-stitnjace-ususret-svibnju-kao-mjesecu-svjesnosti-bolesti-stitnjace-trebaju-se-prepoznati-kao-nezarazna-kronicna-bolest/

    https://thyroidweek.org/

    https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/svjetski-dan-stitnjace-25-svibnja-2022/ 

    Pripremila: Martina Polčić, mag.med.techn.

    Komentari
    Objavite svoj komentar Zatvori