Svake se godine 8. svibnja obilježava Svjetski dan borbe protiv raka s ciljem podizanja svijesti o raku jajnika. Prema zadnje dostupnim podacima Registra za rak, od raka jajnika je u Republici Hrvatskoj u 2022. oboljelo 419 žena što ga, po incidenciji, svrstava na 7. mjesto najčešćih sijela karcinoma u žena, a posebno brine predviđanje kako će se pojavnost za 42 %, a smrtnost raka jajnika za 50 % do 2040. godine.
Na svjetskoj se razini rak jajnika nalazi na 8. mjestu smrtnosti od karcinoma, a tako visoka pozicija uzrokovana je otežanim prepoznavanjem simptoma koji često oponašaju simptome drugih bolesti. Zbog toga se do dijagnoze raka jajnika dolazi često u poodmakloj fazi bolesti što otežava i komplicira onkološko liječenje te u konačnici dovodi do lošijih ishoda i niže stope preživljenja.
Rizični čimbenici koji povećavaju rizik od nastanka karcinoma jajnika su višestruki, a neki od njih su starija životna dob, pozitivna obiteljska anamneza na rak dojke i rak jajnika, endometrioza, pretilost, nerađanje, korištenje hormonske nadomjesne terapije te rani nastup prve menstruacije i kasni ulazak u menopauzu.
S druge strane, poznati su neki protektivni čimbenici koji smanjuju mogućnost razvoja raka jajnika poput dojenja, rađanja, korištenja kontracepcijskih pilula u trajanju dužem od 5 godina, histerektomija (kirurško odstranjenje maternice) i podvezivanje jajnika.
Rak jajnika najčešće se javlja kod žena starijih od 60 godina, no njegova je pojava moguća i u mlađoj životnoj dobi stoga uvijek treba popratiti promjene u tijelu te se na vrijeme obratiti liječniku. Neki od simptoma koji se mogu povezati s rakom jajnika, pogotovo u ranijoj fazi su nespecifični, a uključuju nelagodu u trbuhu, smanjen apetit, malaksalost, napuhnutost, osjećaj težine u želucu te križobolje. U kasnijoj fazi razvoja bolesti se javljaju i nenamjerni gubitak na tjelesnoj masi, rast trbuha, bolovi u zdjelici i trbuhu, poteškoće disanja, mokrenja i pražnjenja crijeva, kao i bolni spolni odnosi.
Dijagnosticira se ginekološkim pregledom i anamnezom koja se posebno osvrće na specifičnosti i rizične faktore koji pogoduju nastanku karcinoma jajnika. Također je potrebno učiniti transvaginalni ultrazvuk radi prikazivanja veličine jajnika i eventualne prisutnosti tumorske mase, dok se za evaluaciju proširenosti bolesti koriste naprednije slikovne metode (CT, MR, PET-CT). Ipak, konačna dijagnoza raka jajnika se dobiva patohistološkom analizom tkiva nakon odstranjenja cijelog jajnika ili njegovog zahvaćenog dijela.
Liječenje se provodi multidisciplinarno te su u njega uključeni razni stručnjaci, a najčešće se provodi kirurško otklanjanje tumorskog tkiva i potencijalno zahvaćenih drugih organa u blizini (jajovodi, maternica, limfni čvorovi, dio jetre ili crijeva) nakon čega se pristupa kemoterapiji.
Petogodišnje preživljenje ovisi o stadiju u kojem se otkrio karcinom jajnika te je bolje što se prije postavi dijagnoza raka jajnika i započne s liječenjem. Ukoliko se rak jajnika otkrije u prvom stadiju (kada je ograničen samo na jajnike), tada je očekivano da će 95 % dijagnosticiranih žena biti živo 5 godina nakon postavljanja dijagnoze, ali to preživljenje dramatično pada na 15 % ukoliko se rak jajnika dijagnosticira tek u četvrtom stadiju (kada su prisutne i udaljene metastaze).
U konačnici, na neke rizične i protektivne čimbenike možemo sami djelovati, dok su nam neki predodređeni genetskim predispozicijama ili dobi. Ipak, potrebno je imati saznanja o simptomima, ne ignorirati ih te se obratiti liječniku na vrijeme ukoliko se pojave simptomi koji izazivaju zabrinutost budući da je rano dijagnosticiranje i liječenje povezano s boljim ishodima.
Priredila: Ivona Javorović, dr.med., specijalizant javnozdravstvene medicine
Izvor: https://poliklinika-mazalin.hr/blog/rak-jajnika/
https://www.hzjz.hr/aktualnosti/svjetski-dan-borbe-protiv-raka-jajnika-5/
https://www.pacehospital.com/world-ovarian-cancer-day
https://www.cancer.gov/types/ovarian/patient/ovarian-prevention-pdq
https://www.cancerresearchuk.org/about-cancer/ovarian-cancer/survival