17. svibnja se obilježava Svjetski dan hipertenzije, a ova je godina posebna po tome što se radi o dvadesetogodišnjoj obljetnici početka obilježavanja ovog važnog dana. Kao i nekoliko prethodnih godina, slogan ovogodišnjeg Svjetskog dana hipertenzije je „Mjerite pravilno svoj krvni tlak, kontrolirajte ga i živite duže!“. Cilj je podići svijest o ovoj učestaloj bolesti te o njenom značaju na razvoj drugih medicinskih komplikacija, ali također i staviti fokus na prevenciju, prepoznavanje i liječenje arterijske hipertenzije.
U 2022. godini 35,2 % ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske je imalo dijagnozu hipertenzije, dok je u Osječko-baranjskoj županiji čak 37,9 % stanovnika imalo hipertenziju što je nešto više od hrvatskog prosjeka. I na razini Hrvatske i na razini Osječko-baranjske županije je bolovalo više žena (moguće zbog toga što su žene proaktivnije su po pitanju svog zdravlja i manje zanemaruju simptome), a zabrinjavajuć je podatak da jedna od tri osobe u našoj Županiji i državi ima arterijsku hipertenziju. Iz ovih je podataka jasno da se radi o velikom javnozdravstvenom problemu koji značajno opterećuje zdravstveni sustav te je potrebno uložiti intenzivne napore u prevenciju arterijske hipertenzije.
Arterijska hipertenzija znači kako je sila kojom krv širi stijenke arterija konstantno povišena što zamara srce jer ga tjera da radi jačom snagom te ga, u konačnici, iscrpljuje. Krvni se tlak mjeri u milimetrima žive (mmHg), a prema europskim smjernicama normalan krvni tlak iznosi do 120/80 mmHg. Vrijednosti krvnog tlaka više od 130/80 mmHg se smatraju hipertenzijom te ih je potrebno liječiti i održavati sistolički krvni tlak u vrijednostima od 120 do 130 mmHg.
Najveći udio pacijenata (90 %) s arterijskom hipertenzijom ima esencijalnu (primarnu) hipertenziju koja nastaje zbog nepoznatih uzroka, dok tek 10 % pacijenata ima dijagnozu sekundarne arterijske hipertenzije što znači kako je takva hipertenzija uzrokovana nekim čimbenikom kojeg je moguće točno identificirati.
Pri razvoju hipertenzije značajnu ulogu igraju bihevioralni čimbenici (fizička aktivnost, sjedilački način života, kvaliteta i količina sna, prehrana, unos natrija i kalija, debljina, konzumacija alkohola), genetički čimbenici (spol, pozitivna obiteljska anamneza), okolišni čimbenici (geopolitički status, buka, zagađenje zraka, klima) te socioekonomski i psihosocijalni čimbenici (stres, niži socioekonomski status, socijalna isključenost, pristup zdravstvenom sustavu, diskriminacija). Na neke se od ovih čimbenika može i treba djelovati kako bi se prevenirao nastanak arterijske hipertenzije te prema tome treba težiti.
Mnogi su organi i sustavi uključeni u patofiziološke mehanizme koji sudjeluju u nastanku hipertenzije: bubrezi, razni hormoni, živčani, srčano-žilni i imunološki sustav što čini ovu bolest kompleksnom. Neliječena hipertenzija može izazvati oštećenja na raznim organima i sustavima te utjecati na nepovoljne kardiovaskularne ishode.
Osobe s povišenim krvnim tlakom često niti nemaju simptome što znači kako bolest može „potajno“ i asimptomatski napredovati (naziva se još „tihi ubojica“) oštećujući organske sustave zbog izostanka liječenja. Kada se i pojave simptomi, često su nespecifični poput glavobolja, krvarenja iz nosa, umora, zujanja u ušima, smetnji vida ili kratkoće daha. Upravo zato što često ne postoje karakteristični simptomi hipertenzije, uputno je redovno mjeriti krvni tlak: bilo u kućnim uvjetima, kod liječnika ili u ljekarnama opremljenima tlakomjerima.
Liječenje arterijske hipertenzije se primarno temelji na farmakoterapiji koja će krvni tlak održavati u željenim vrijednostima, no ono što se često zaboravlja je potreba za mijenjanjem životnog stila, a preporuke za održavanjem krvnog tlaka u urednim vrijednostima su:
Čak i uz korištenje farmakoterapije, preporučljivo je praćenje ovih savjeta radi bolje regulacije vrijednosti krvnog tlaka. Kod osoba koje nemaju arterijsku hipertenziju, cilj je prevenirati njen razvoj, a kod osoba koje ju imaju potrebno je održavati krvni tlak u zadanim vrijednostima što smanjuje rizik od nastanka moždanog ili srčanog udara, stvaranja i puknuća aneurizmi, zatajenja srca i bubrega, metaboličkog sindroma i drugih.
Pripremila: Ivona Javorović, dr.med., specijalizant javnozdravstvene medicine
Izvori: https://www.whleague.org/about-us/world-hypertension-day
https://academic.oup.com/eurheartj/article/45/38/3912/7741010?login=false#503299969
https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/high-blood-pressure/symptoms-causes/syc-20373410