Svjetski dan zaštite okoliša

Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se svake godine 5. lipnja na godišnjicu održavanja Konferencije Ujedinjenih naroda u Stockholmu (1972.) posvećene okolišu, na kojoj je usvojen Program zaštite okoliša Ujedinjenih naroda (UNEP). Obilježavanjem Dana zaštite okoliša diljem svijeta, Program Ujedinjenih naroda za okoliš nastoji istaknuti glavne okolišne probleme i omogućiti svima da shvate svoju vlastitu ulogu i odgovornost u razmišljanju i djelovanju s ciljem održivog razvoja našeg okoliša.Program Ujedinjenih naroda za okoliš nastoji istaknuti glavne okolišne probleme i omogućiti svima da shvate svoju vlastitu ulogu i odgovornost u razmišljanju i djelovanju s ciljem održivog razvoja našeg okoliša.Posljednjeg desetljeća svi osjećamo posljedice klimatskih promjena (kiše, poplave, suše, hladnoća....) i utjecaja na okoliš. Pri tom odgovornost za njih ne nose samo politike pojedinih zemalja i nevladine organizacije koje bi trebale više naglašavati i zagovarati okolišnu politiku, već i sekundarne djelatnosti (industrija, rudarstvo, energetika ...) kao najveći proizvođači štetnih stakleničkih plinova, te pojedinci koji svojim razmišljanjem i životnim stilom utječu na okoliš u kojem žive. Svjetski dan okoliša, upravo i zato povezuje sve sudionike ovog procesa pri čemu se ističu zajednička nastojanja i uspjesi u postizanju i očuvanju zdravog okoliša.

Recikliranje plastike i dalje su niske. Na području Europe sakupi se oko 29 milijuna tona otpadne plastike, od čega se 32% uputi na recikliranje, 43% na spaljivanje/suspaljivanje, a 25% odloži na odlagališta. Posljednjih desetljeća plastična ambalaža i jednokratni plastični proizvodi onečišćuju naš planet alarmantnim tempom. Samo u oceanima svake godine završi 14 milijuna tona plastičnog otpada (580.000 kamiona). Od ukupnog plastičnog otpada u morskom okolišu 85 % ga potječe s kopna. U Europskoj uniji plastika čini između 80 % i 85 % otpada pronađenog u moru i na obali, izmjerenog kao broj komada otpada na plažama. Plastični predmeti za jednokratnu uporabu čine 50 %, a predmeti povezani s ribolovom 27 % ukupne količine.
Plastični otpad potom se prenosi morskim strujama, ponekad na vrlo velike udaljenosti. Može biti nanesen na kopno,  razgraditi se u mikroplastiku ili stvoriti gusta područja morskog otpada zatočena u oceanskim vrtlozima. Plastični morski otpad uzrokuje i štetu za djelatnosti kao što su turizam, ribarstvo i pomorski promet. Većina plastike koju danas koristimo proizvodi se iz nafte, a već sam taj proces doprinosi povećanju emisija stakleničkih plinova. Oko 98 % plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu proizvodi se od fosilnih goriva ili izvornih sirovina stoga se procjenjuje da će razina emisija stakleničkih plinova povezanih s proizvodnjom, uporabom i odlaganjem plastike na bazi fosilnih goriva narasti na 19 % globalnog proračuna ugljika do 2040. 

Na žalost, danas smo osviješteni da plastika nije savršen materijal  ipak, očekuje se njen daljnji rast što će generirati dodatan pritisak na okoliš i klimu.
Potrebno je pojačati aktivnosti usmjerene prema cirkularnom gospodarstvu kroz inovacije i dizajn proizvoda koji će biti prihvatljiviji za okoliš, promociju pozitivne prakse sprječavanja nastanka otpada uz primjenu na lokalnoj razini i u gospodarstvu te podizanje svijesti javnosti.

Imajući na umu sve navedeno, počnimo već danas i vlastitim koracima, koji se katkad čine malima, ali su itekako važni u ostvarivanju zajedničkog cilja, doprinesimo zaštiti okoliša. Jer samo je jedna Zemlja! 

Priredila: Azra Damjanov Štefančić, bacc.med.techn.